Abakaléké

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
(Dupụ̀rụ̀ sì Abakaliki)
Abakaliki metropolis

Abakaliki bụ isi nime obodo Ebonyi steeti dị na ndịda ọwụwa anyanwụ Naijiria, nke dị iri isi na ano kilometres (40 mi) southeast nke Enugu Enugu . Ndị bi na ya bụ ndị obodo Igbo . Ọ bụ isi ụlọ ọrụ na mpaghara Ogoja tupu e kee steeti ndịda ọwụwa anyanwụ n'afọ 1967.

Abakaliki, dị ka ọ dị n'oge gara aga, bụ ebe a na-azụ ahịa ugbo gụnyere ngwaahịa ndị dị ka ji, akpu, osikapa, ma mmanụ nkwụ na nkwụ ,. Amarakwa ya maka ndu obodo ya, zinc, nnu, na ngwupụta nkume lime okute ma ọ bụ igbari. Ha na-akwado ebe egwuregwu gọlfụ na ọtụtụ ụlọ oriri na ọṅụṅụ. Enwekwara ugbo ọkụkọ na akwa akwa dịpụrụ adịpụ na steeti ahụ.

Ndị Abakaliki ikpeazụ mara amara bụ 915,438 (afọ 2019). Nke a bụ 0.253% nke ngụkọta ndị Nigeria. Ọ bụrụ na ọnụ ọgụgụ ndị mmadụ na-eto eto ga-adị ka n'oge 2006-2015 (+15.31%/afọ), a na-eme atụmatụ na ọnụ ọgụgụ ndị Abakaliki dịka na afo abuo puku na iri abuo bụ ihe dịka 1,179,280. [1]

Abakaliki bụ ndị Igbo bi na ya. Abakaliki bụ ndị North-ọwụwa anyanwụ Igbo bi na mpaghara Afikpo-Abakaliki. A na-ejikwa Abakaliki na-ezo aka na ndị agadi Abakaliki ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke gụnyere Ohaukwu-Ishielu-Izzi-Ezza-Ikwo.

Akụrụngwa[dezie | dezie ebe o si]

Abakaliki di na nrute uzo Enugu, Afikpo na Ogoja . Abakaliki na-anabatakwa ụlọ ọgwụ Federal, [2] bụ nke nyere aka n'ụzọ dị ukwuu n'inweta nlekọta ahụike ọha na eze na obodo na steeti. Enweela nnukwu mmepe akụrụngwa na-aga n'ihu na etiti obodo mepere emepe; Ndị a gụnyere iwu okporo ụzọ, nnukwu ụlọ ahịa na ebe ahịa, trans-Sahara ofufe-over bridges na presco na spera-in-deo uzo n'etiti ndị ọzọ.

Ndị Abakaliki dịka ndịda-ọwụwa anyanwụ Naijiria ndị ọzọ bụ ndị na-esokarị Ndị Kraịst. Okpukpe okpukpe ndị ọzọ dị ka Omenala, Islam, wdg bụ ndị mmadụ ole na ole na ndị na-abụghị ụmụ amaala si mpaghara ndị ọzọ na-eme ya. Roman Catholic, Presbyterian, Anglican na Pentikọstal ndị ọzọ bụ okpukpe Ndị Kraịst na-achị. Na Maachị Otu,Otu puku na nari itolu na iri asa ni isi e mere ochichi obodo ahụ oche nke Dayọsis Roman Katọlik nke Abakaliki . [3]

Ihe odide ala ala peeji[dezie | dezie ebe o si]

  1. Abakaliki – Population. population.city. Retrieved on October 8, 2019.
  2. Ebonyi rates highest on drug abuse, says official (en-US). Vanguard News (2021-06-25). Retrieved on 2021-06-27.
  3. Steensel (1996). The Izi: Their History and Customs (in en). Abakaliki Literacy and Translation Committee. 

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  •  
  •  
  • Oriji (2011). Political Organization in Nigeria Since the Last Stone Age: A History of the Igbo People. New York, NY: Palgrave Macmillan. ISBN 978-0-230-62193-0.