2 Samuel 5

 

2 Samuel 5 bụ Bible" id="mwCA" rel="mw:WikiLink" title="Chapters and verses of the Bible">isi nke ise nke Akwụkwọ Samuel nke Abụọ na Agba Ochie nke Bible Ndị Kraịst ma ọ bụ akụkụ nke abụọ nke Akwụkwọ Samuel na Bible Hibru. [1] Dị ka ọdịnala ndị Juu si kwuo, e kwuru na ọ bụ Samuel onye amụma dere akwụkwọ ahụ, na mgbakwunye nke ndị amụma Gad na Nathan, mana ndị ọkà mmụta nke oge a na-ele ya anya dị ka ihe mejupụtara ọtụtụ ederede onwe ha nke oge dị iche iche site na c. 630-540 BCE.[3][4] Isiokwu a nwere akụkọ banyere ọchịchị Devid na Hebron na Jerusalem. [5][6] Nke a dị n'ime ngalaba nwere 1 Samuel 16 ruo 2 Samuel 5 nke na-edekọ ịrị elu Devid dị ka eze Izrel, na ngalaba nwere 2 Samuel 2-8 nke na-ekwu maka oge Devid guzobere alaeze ya. [7][8]

Ihe odide

E dere isiakwụkwọ a na mbụ n'Asụsụ Hibru. E kewara ya na'amaokwu iri abụọ na ise.

Ndị akaebe ederede

Ụfọdụ ihe odide oge ochie nwere ederede nke isi a na Hibru bụ nke ọdịnala Masoretic Text, nke gụnyere Codex Cairensis (895), Aleppo Codex (narị afọ nke iri), na Codex Leningradensis (1008). [9] a chọtara iberibe akwụkwọ ndị nwere akụkụ nke isi a n'asụsụ Hibru n'etiti Akwụkwọ Mpịakọta Oké Osimiri Nwụrụ Anwụ gụnyere 4Q51 (4QSama; 100-50 BCE) na amaokwu 1-3, 6-16, 18-19 dị ugbu a. [10][12]

Ihe odide ochie nke nsụgharị gaa na Grik Koine nke a maara dị ka Septuagint (nke e mere na narị afọ ole na ole gara aga TOA) gụnyere Codex Vaticanus (B; 𝐺 B; narị afọ nke anọ) na Codex Alexandrinus (A; 𝐺 A; narị afọ nke ise).[14][a]

Ihe odide Agba Ochie

• 2 Samuel 5:1-11: 1 Ihe E Mere 11:1-9
• 2 Samuel 5:12-25: 1 Ihe E Mere 14:1-9

Ebe ndị a na-anọ

 

• Bel-perazim
• Geba
• Gezer
• Jerusalem
• Otu puku afọ
• Taịra
• Ndagwurugwu Rephaim

Nnyocha

Akụkọ banyere ọchịchị Devid na Hebron na 2 Samuel 1:1-5:5 nwere usoro ndị a: [17]

A. Ịlaghachi azụ na ihe nkiri ikpeazụ nke 1 Samuel (1:1)

B. Devid natara okpueze Sọl (1:2-12)

C. Devid gburu onye gburu Sọl (1:13-16)

D. Abụ ákwá Devid maka Sọl na Jọtan (1:17-27)

E. Ndị eze abụọ n'ala (2:1-3:6)

E'. Otu eze n'ala: Abner gbanwere akụkụ (3:7-27)

D'. Abụ ákwá Devid maka Abner (3:28-39)

C'. Devid gburu ndị gburu Ishbaal (4:1-12)

B'. Devid yi okpueze Sọl (5:1-3)

A'. Na-atụ anya ọchịchị Devid na Jerusalem (5:4-5)

Edere akụkọ Devid banyere ọrịgoro n’ocheeze na Hebron site n’amaokwu mmeghe nke na-ele anya azụ ruo n’isi ikpeazụ nke 1 Samuel (ọnwụ Sọl na ebe mgbaba Devid na Ziklag) na amaokwu mmechi ndị na-atụ anya ọchịchị Devid na Jerusalem (2 Samuel 5). Ihe ahụ malitere mgbe Devid nwetara okpueze Sọl ma mechie mgbe o mechara nweta okpueze ahụ. Devid gburu onye Amalek bụ́ onye kwuru na ya nyeere Sọl aka igbu onwe ya na ndị gburu Ishbel. Edere abù-ákwá abua: otù bayere Sọl na Jonatan, na nke-ntà nke-ntà nke Abna. N’etiti ihe omume abụọ ahụ bụ isi bụ: ịdị adị nke eze abụọ n’ala ahụ (Devid na Ishbeal), n’ihi na ndị agha Joab enweghị ike imeri ókèala Sọl n’ọgbọ agha. Otú ọ dị, e kpebiri nke a mgbe Ishbaal ji nzuzu maa iguzosi ike n’ihe Abna ọgụ, mere ka Abna gbanwee otu akụkụ nke mesịrị weta alaeze Sọl n’okpuru ọchịchị Devid.[17]

Devid e tere mmanụ eze Izrel niile (5:1-5)

Site na ọnwụ Ishbaal, Devid enweghịzi onye na-asọ mpi maka ocheeze Israel (amaokwu 1-2). [18] "Ebe ndị Izrel", na-ekwu maka njikọ ya na ụlọ Sọl, idu ndú ya a nwapụtara megide ndị Filistia yana nkwa Chineke ime ya eze, zigara 'ndị okenye Izrel' (cf. 'ndị nna Juda' na 2 Samuel 2:4) na Hebron iji mee 'ọgbụgba ndụ... n'ihu Onyenwe anyị', wee tee Devid mmanụ dị ka 'eze'.[18]

Amaokwu nke 3

Ya mere, ndị okenye nile nke Izrel bịakwutere eze ahụ na Hebron, Eze Devid sokwa ha mee ọgbụgba ndụ na Hebron n'ihu Onyenwe anyị. Ha wee tee Devid mmanụ n'elu Izrel.

• "Ha tere Devid mmanụ n'elu Izrel": nke a bụ ite Devid mmanụ nke atọ, ebe Samuel mere nke mbụ, nke abụọ bụ nke ebo Juda, na ugbu a site n'ebo niile nke Israel, na ọnụ ọgụgụ dị ukwuu nke ndị mmadụ na-eri, na-aṅụ ma na-aju Devid ọṅụ (1 Ihe E Mere 12:1).

Devid meriri Jeruselem (5:6-10)

Nzọụkwụ ọzọ dị mkpa bụ mmeri nke Jerusalem (amaokwu 6-9), nke ndị 'Jebusites' bi na ya ruo mgbe ahụ, ndị sitere na Kenan (Jenesis 10:16). [18] A na-ahụ aha Jerusalem n'ihe odide Execration nke ndị Ijipt nke narị afọ nke 19 na nke 18 BCE na n'ihe ndekọ Amarna nke narị afọ na nke 14 BCE.[18] Ndị Izrel emeghị ka obodo ahụ weghara mgbe ha meriri Kenan (Joshua 15:63; Ndị Ikpe 1:21), ya mere ọ ghọrọ ógbè nwere onwe ya ruo mgbe Devid weghaara ya.[18] Ebe e wusiri ike (ma ọ bụ ebe e wusiri anya) dị n'ebe dị anya site n'okporo ụzọ ndị isi ugwu na ndịda ma dị n'ókè dị n'etiti Juda na Israel ndị ọzọ, yabụ ọ bụ nhọrọ amamihe dị ka isi obodo.[18] Ndị Jebus nwere obi ike nke na a pụghị iwere obodo ha, n'ihi ya, ha gwara Devid na ọbụna ndị nwere nkwarụ, 'ndị kpuru ìsì na ndị nwere nkụda mmụọ', ga-enwe ike ichebe ya (amaokwu 6). Mgbe Devid meriri obodo ahụ, o jiri okwu ahụ kpọọ ndị na-agbachitere ya 'ndị nkwarụ na ndị kpuru ìsì' (amaokwu 8). [18] Ndị mwakpo ahụ gara 'n'elu olulu mmiri' iji banye n'obodo ahụ (amaokwu 8), ya bụ, olulu kwụ ọtọ site n'obodo ruo n'Isi Iyi nke Gihon, mgbe ahụ Devid biri n'ebe e wusiri ike n'elu ugwu dị n'akụkụ ndịda ọwụwa anyanwụ nke Jerusalem, nke a na-akpọkwa "Ofel", ma nye ya aha 'obodo Devid'.[18] Akụkọ banyere mmeri Devid weghaara obodo ahụ nwere nkwubi okwu kwesịrị ekwesị n'amaokwu 10, nke a nwere ike ibu n'uche dị ka nkwupụta mmechi nke akụkọ ihe mere eme nke ịrịgo Devid n'ocheeze Izrel.[21]

Amaokwu nke 9

N'ihi ya, Devid biri n'ogige ahụ, ma kpọọ ya obodo Devid. David wuru gburugburu site na Millo na n'ime.

• "Millo": bụ ihe a na-etinye n'ala iji mepụta mgbidi ma ọ bụ ikpo okwu, na-eme ka ọ dị n'akụkụ ọwụwa anyanwụ.[18] N'asụsụ Hibru, a na-eji okwu a eme ihe mgbe niile na isiokwu doro anya (ma e wezụga na Ndị Ikpe 9:6; Ndị Ikpe 9:0) O yikarịrị ka aha ahụ sitere n'okwu ochie nke ndị Kenan maka 'mgbidi dị na nsọtụ ugwu nke Ugwu Zaịọn'. Solomọn (1 Ndị Eze 11:27) na Hezekaya (2 Ihe E Mere 32:5) wusiri ya ike.

Amaokwu 10

Devid wee gaa n'ihu, wee too nke ukwuu, Onyenwe anyị Chineke nke ndị agha nọkwa na ya.

• "Onyenwe a Chineke nke ndị ọbịa": a hụghị okwu ahụ bụ "Chineke" na 4QSama ma ọ bụ Septuagint Grik, ma eleghị anya iji kwekọọ na okwu a na-ahụkarị na Bible "Onyenwe ndị ọbịa".

Aha ọma na ezinụlọ Devid (5:11-16)

Akụkụ a nwere ihe odide abụọ dị mkpirikpi:

1. Amaokwu 11-12 na-akọ mkparịta ụka ya na eze Hiram nke Taịa, onye nwere ihe owuwu na ndị omenkà maka ọrụ owuwu Devid. Ọ pụkwara izo aka n'oge ọzọ

n'oge ọchịchị Devid dị ka Hiram nyekwara aka na ọrụ owuwu Solomọn.[26]

1. Amaokwu 13-16 depụtara ụmụ Devid mụrụ na Jerusalem dị ka ihe na-aga n'ihu na ndepụta ahụ na 2 Samuel 3:2-5.[26] E nyere otu ndepụta ahụ, na ụfọdụ ọdịiche, na 1 Ihe E Mere 3:5-8 na 1 Ihe Ihe E Mere 14:5-7 .

Amaokwu 14

Ndị a bụ aha ndị a mụrụ n'ebe ọ nọ na Jeruselem; Shammua, Shobab, Nathan, Solomon,

• "Nathan na Solomọn": Dị ka ụmụ nwoke anọ edepụtara ebe a si kwuo, dị ka ọ gụrụ n'otu oge na 1 Ihe E Mere 3:5 a mụrụ ha na Bathsheba (Bath-shua), yabụ n'oge ọchịchị Devid. Solomọn na Netan bụ ụmụ nwoke abụọ nke Devid bụ ndị Oziọma Matiu na Luk si n'otu n'otu chọta usoro ọmụmụ Jizọs Kraịst.

Mmeri abụọ o meriri ndị Filistia (5:17-25)

Akụkọ banyere mmeri abụọ Devid meriri ndị Filistia nwere ike ijikọta ya na oge gara aga mgbe a 'nyara ya mmanụ n'elu Izrel' (amaokwu 17), ebe 'ebe siri ike' ya abụghị Jerusalem, mana ọ nwere ike ịbụ Adullam. N'oge abụọ ahụ, Devid gakwuuru Chineke, na-enweta azịza dị iche maka nke ọ bụla - ziri ezi na ihe omume mbụ, mana ihe na-adịghị mma na oge nke abụọ, na-esote ndụmọdụ ọzọ - na-eduga na mmeri n'ọnọdụ niile.[26]Ndị Filistia rutere Rephaim, ala dị larịị nke dị n'ebe ndịda ọdịda anyanwụ Jerusalem, na agha mbụ Devid meriri ha na Bel-perazim ('Onyenwe nke Bursting Forth'). N'agha nke abụọ, a dụrụ David ọdụ ka ọ gaa n'ụzọ dị iche ma si n'akụkụ dị nso na 'osisi balsam', osisi ndị dị n'ọhịa nke dị n'ógbè ugwu. Mmeri nke abụọ bụ ihe dị mkpa ka a chụpụrụ ndị Filistia 'site na Geba' (Septuagint na-agụ 'site na Gibeọn', kilomita isii n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ Jerusalem) laghachi n'ókè ha na Gezer.[26]