Gaa na ọdịnaya

Asụsụ ọdịda anyanwụ Dani

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Western Dani, ma ọ bụ Lani, bụ asụsụ Nuklia-Trans-New Guinea . Ọ bụ asụsụ Papuan kacha nwee ndị na-asụ na Indonesian New Guinea . Ndị Lani na-asụ ya na mpaghara Highland Papua .

A na-akpọ agbụrụ Baliem Valley Oeringoep na Timorini n'akwụkwọ sitere na 1920, mana anaghịzi eji aha ndị ahụ.

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]

A kọwapụtara ndepụta ekwentị consonant nke Western Dani dịka ndị a: [1]

Igwe okwu consonant
Bilabial Alveolar Velar Glottal
larịị ụlọ nyocha.
Ihu imi m n
Plosive enweghị olu p t k ʔ
prenasal ᵐb ⁿd ᵑɡ ᵑɡʷ
Nke na-ese okwu β ɣ ɣʷ
Mpịakọta ɾ
N'akụkụ l
Odika w ɹ

Na mmalite okwu, nkwụsị ọnụ nwere apirated allophones [pʰ, tʰ, kʰ, kʷʰ]; n'otu ntabi anya, enweghị olu /ptk / nwere ụda olu [β d ~ ɾ ɣ ~ ʁ], dịka ọmụmaatụ na-agbaso prefix no-/na- nke pụtara "m".

Okwu-mbụ Intervocalic Okwu-ikpeazụ
/p/ [ pʰɐɾum ]

'ọka'

[nɔ β ɐɾum]

'ọka m'

[ɐː p ]

'nwoke'

/t/ [ n'ụgwọ ]

'nnụnụ'

[nɐ ɾ ji]

'Nnụnụ m'

[ɐɾ t ]

'n'ezie'

/k/ [ ɒm]

'Taro'

[nɐ ɣ ɒm]

'm taro'

[le k ]

' mba'

A na-akpọ intervocalic /ɣ/ dị ka [ ʁ ], na a /ɹ/ tupu ụdaume dị elu aghọọ ihe mgbakasị ahụ [ z ] .

Ụdaume
N'ihu Central Azu
Elu i iː u uː
N'etiti eeː ɒɒː
Dị ala ɐɐː

Udaume /i, u, ɒ/ nwere allophones [ ɪ, ʊ, ɔ ].

Ogologo ụdaume dị iche na Western Dani, dị ka e gosiri site na obere na nso obere ụzọ abụọ dị n'okpuru:

Ogo Nkenke Ogologo
/e/ vs. /eː/ / t e /

'rapara'

/ t eːʁe /

'gbapuo'

/ɐ/ vs. /ɐː/ / ɐ ɣe /

'ọdụ'

/ ɐː ɣe /

'steam'

/ɒ/ vs. /ɒː/ / k ɾɒk /

'jupụta'

/ k ɒː ɾɒk /

' nso'

/u/ vs. /uː/ / j na m /

'akpa net'

/ m /

'ubu'

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

àgwàetiti ndị gbara ya gburugburu ekekọrịta mmekọrịta mpaghara mpaghara ọdịda anyanwụ

  1. Barclay (2008). A Grammar of Western Dani.