Asụsụ ọdịda anyanwụ Dani
Western Dani, ma ọ bụ Lani, bụ asụsụ Nuklia-Trans-New Guinea . Ọ bụ asụsụ Papuan kacha nwee ndị na-asụ na Indonesian New Guinea . Ndị Lani na-asụ ya na mpaghara Highland Papua .
A na-akpọ agbụrụ Baliem Valley Oeringoep na Timorini n'akwụkwọ sitere na 1920, mana anaghịzi eji aha ndị ahụ.
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Consonants
[dezie | dezie ebe o si]A kọwapụtara ndepụta ekwentị consonant nke Western Dani dịka ndị a: [1]
Bilabial | Alveolar | Velar | Glottal | |||
---|---|---|---|---|---|---|
larịị | ụlọ nyocha. | |||||
Ihu imi | m | n | ||||
Plosive | enweghị olu | p | t | k | kʷ | ʔ |
prenasal | ᵐb | ⁿd | ᵑɡ | ᵑɡʷ | ||
Nke na-ese okwu | β | ɣ | ɣʷ | |||
Mpịakọta | ɾ | |||||
N'akụkụ | l | |||||
Odika | w | ɹ |
Na mmalite okwu, nkwụsị ọnụ nwere apirated allophones [pʰ, tʰ, kʰ, kʷʰ]; n'otu ntabi anya, enweghị olu /ptk / nwere ụda olu [β d ~ ɾ ɣ ~ ʁ], dịka ọmụmaatụ na-agbaso prefix no-/na- nke pụtara "m".
Okwu-mbụ | Intervocalic | Okwu-ikpeazụ | |
---|---|---|---|
/p/ | [ pʰɐɾum ]
'ọka' |
[nɔ β ɐɾum]
'ọka m' |
[ɐː p ]
'nwoke' |
/t/ | [ n'ụgwọ ]
'nnụnụ' |
[nɐ ɾ ji]
'Nnụnụ m' |
[ɐɾ t ]
'n'ezie' |
/k/ | [ kʰ ɒm]
'Taro' |
[nɐ ɣ ɒm]
'm taro' |
[le k ]
' mba' |
A na-akpọ intervocalic /ɣ/ dị ka [ ʁ ], na a /ɹ/ tupu ụdaume dị elu aghọọ ihe mgbakasị ahụ [ z ] .
Udaume
[dezie | dezie ebe o si]N'ihu | Central | Azu | |
---|---|---|---|
Elu | i iː | u uː | |
N'etiti | eeː | ɒɒː | |
Dị ala | ɐɐː |
Udaume /i, u, ɒ/ nwere allophones [ ɪ, ʊ, ɔ ].
Ogologo ụdaume dị iche na Western Dani, dị ka e gosiri site na obere na nso obere ụzọ abụọ dị n'okpuru:
Ogo | Nkenke | Ogologo |
---|---|---|
/e/ vs. /eː/ | / t e /
'rapara' |
/ t eːʁe /
'gbapuo' |
/ɐ/ vs. /ɐː/ | / ɐ ɣe /
'ọdụ' |
/ ɐː ɣe /
'steam' |
/ɒ/ vs. /ɒː/ | / k ɾɒk /
'jupụta' |
/ k ɒː ɾɒk /
' nso' |
/u/ vs. /uː/ | / j na m /
'akpa net' |
/ uː m /
'ubu' |
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]àgwàetiti ndị gbara ya gburugburu ekekọrịta mmekọrịta mpaghara mpaghara ọdịda anyanwụ
- ↑ Barclay (2008). A Grammar of Western Dani.