Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Anuta

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Asụsụ Anuta (ma ọ bụ Anuta, n' ike te taranga paka-Anuta) bụ akara Polynesia Outlier sitere n'ịbụetiti Anuta na Solomon Islands .  Ọ nwere njikọ njikọ chiri anya na Tikopia_language" id="mwGA" rel="mw:WikiLink" title="Tikopia language">Asụsụ Tikpia nke ịdị nso nke Tikopia, ọ na-enwekwa ike dị ukwuu nke ike sitere na ngwaahịa ahụ..[1]: 6 

A na-ewere Anuta dị ka Asụsụ Polynesia Nuclear, ọ bụ ebe na ọ nwere ike dị ukwuu nke Tongic..[2]

N'afọ 1977, Richard Feinberg akwụkwọ akwụkwọ ọkọwa okwu na akara ngosi nke ahụ.

Ọmụmụ ụdaolu

[dezie | dezie ebe o si]

 Anuta nwere obere ndepụta nke ụfọdụ.  Nke a bụ n'ihi ọtụtụ foneme dị ka /f/ na /p/ na /s/ na /t/ .[1]: 8

  • Afọ → papine (ụmụ nwanyị, nwanyị)
  • vasa → vata (oké osimiri mepere emepe, oké osimiri)
  • Lakị → rai (nnukwu) [3]

Mgbanwe allophonic bụ otu n'ime mmetụta Tikopian.[3]

Mkpụrụ okwu[1]: 8: 8 
Akpụkpọ ahụ Alveolar Velar
Ụgbọ imi m n ŋ
Plosive p <s about="#mwt47" class="IPA" data-mw='{"parts":[{"template":{"target":{"wt":"IPA link","href":"./Template:IPA_link"},"params":{"1":{"wt":"t"}},"i":0}}]}' data-ve-no-generated-contents="true" id="mwYw" lang="und-Latn-fonipa" typeof="mw:Transclusion">t ~ s k
Ihe na-esiri ike w" class="IPA" data-mw='{"parts":[{"template":{"target":{"wt":"IPA link","href":"./Template:IPA_link"},"params":{"1":{"wt":"v"}},"i":0}}]}' data-ve-no-generated-contents="true" id="mwaw" lang="und-Latn-fonipa" typeof="mw:Transclusion">v ~ w
Mmiri l ~ ɾ

Udaume nwere ụdị dị mkpụmkpụ na ogologo.[1]: 12  Ogologo ụdaume na-eme ka ọ dị iche na ụda ụda na ihe ọ pụtara n'asụsụ Polynesia, a pụkwara iji ụdaume ⟨aa⟩ dee ma ọ bụ jiri macron n'elu ⟨ā⟩ dee ya..[4]

  • matua (husband) vs. maatua (elderly person) vs. maatuaa (parent)
  • taŋata (man) vs. taaŋata (men) vs. taŋaata (brother-in-law)

N'oge ndị ọzọ, a na-ekwusi ike na ụdaume ogologo.[4]

  • maatea (nnukwu, nke gabigara ókè) → maaatea
Mkpụrụedemede[1]: 12: 12 
N'ihu Central Ịlaghachi azụ
N'akụkụ i u
N'etiti etiti e o
Emeghe a

Mmetụta na Anutan na-adaba na nkeji okwu mbụ.[3]

  • Enwere ike iji ma ọ bụ ma ọ bụ maka ihe ndị metụtara mkpụrụ akwụkwọ dochie anya ya.

Anuta na-egosi ọtụtụ ọdịdị yiri Asụsụ Futunic ma nwee njikọ na ọdịdị Polynesia.[3]

Asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]

Anuta na-agbaso usoro okwu SVO.[3] PAV (onye ọrịa-okwu-onye ọrụ) ergative constructions bụkwa ihe a na-ahụkarị.

Anuta na-ekewapụta akụkụaha onwe onye n'ime onye nke mbụ, na nke atọ na otu, na ọtụtụ.[1]  A na-ekewa ụzọ abụọ na ọtụtụ n'ime ụdị dị iche iche na nke na-agụnye nke na- dabere na okwu ndị dị na ụdị ahụ..

A ga-ejikọta nnọchiaha nke abụọ na ko, e, mo, ma ọ bụ te.

Mgbe nnọchiaha guzo naanị ya, ọ na-abụkarị na nzaghachi nke ajụjụ, a na-ejikọta ya na ko.[1]

  • Mea ko ai? ("onye ọ bụ?")
  • Ko au ("ọ bụ m")
Aha njirimara[1]
otu abụọ ọtụtụ
Onye nke mbụ pụrụ iche au, kau maaua, ma matou, matou
gụnyere taaua, ta tatou, tou
Onye nke abụọ koe, ke korua, koru kotou, kotou
Onye nke atọ ia, ei, na naaua, na natou, natou
Ndị nnọchianya nwere ihe[1]
otu abụọ ọtụtụ
otu ihe ọtụtụ ihe
Onye nke mbụ pụrụ iche toku, taku oku, aku ma, o maaua matou, o matou
gụnyere ta, o taaua tatou, o tatou
Onye nke abụọ tou, tau ou, au koru, o korua kotou, o kotou
Onye nke atọ tona, tana, na ona, ana na, o naaua natou, o natou

Ụzọ abụọ e si eme ihe n'onwe ya. Otu, a na-ejikọta nnọchiaha possessive na ihe ma ọ bụ abụọ, na-ejikarị ya na ụdị abụọ ma ọ bụ ọtụtụ.

N'otu nnọchiaha, mgbe ihe gbanwere site na otu gaa na ọtụtụ /t/ na-ada.[1]

  • Toku taina ("my brother) → Oku taina ("my brothers")
  • Tou topi ("your garden") → Ou topi ("your gardens")
  • infinitive = ke
  • ọdịnihu = ka
  • ugbu a = e
  • ihe ngosi gara aga = ne
  • zuru oke = ku

Enwere ike itinye akara ndị a na ngwaa na-enweghị nnọchiaha onwe onye.[1] A na-etinyekarị ya n'etiti aha na ngwaa.

Ọ bụrụ na oge adịghị mkpa n'ihe gbasara ahịrịokwu ahụ, a ga-ewepụ akara ngosi.

Ọnụ ọgụgụ

[dezie | dezie ebe o si]

Nọmba na Anuta na-enwekarị akara ngosi.[1]

Anutan na-eji Usoro ịgụta ọnụ ọgụgụ iri. Ọtụtụ mmadụ na-eji otu okwu ahụ bụ pua na-eme 'iri abụọ' pua rua, 'iri atọ' pua toru na ihe ndị ọzọ. Mgbe iri gasịrị, a na-eji maa akara nọmba egosiri na iri nke pụtara 'na'. Iri na otu ga-abụ "ma tai" nke pụtara 'iri na otu'. Otu ihe ahụ na-aga maka iri abụọ, iri atọ, wdg.[1]

Ọ bụrụ na ihe a na-agụ bụ ụmụ mmadụ, a ga-etinye okwu toko n'ihu nọmba ahụ ma ọ bụrụ na a gụnye ya.[1]

  • Te tangata e tai = Otu nwoke
  • Nga tangata e toko rua = ụmụ nwoke abụọ

A ga-eji mata akara azụ ọnụ ọgụgụ mana ọ na-ejedebe na iri ma ọ bụ karịa.[1]

  • Te ika e matangapuru = Azụ iri
  • Te ika e mata maa iva = Azụ̀ iri ise na itoolu
Anuta Bekee
tai otu
rua abụọ
toru atọ
pa anọ
nima ise
ono isii
pitu asaa
varu asatọ
iva itoolu
puangapuru iri
puangapuru maa tai iri na otu
puangapuru maa rua iri na abụọ
pua rua iri abụọ
pua toru iri atọ
(e) pua te rau otu narị
(e) ape/te ape e tai otu puku
(e) mano/te mano e tai

Ihe onwunwe

[dezie | dezie ebe o si]

Ndepụta okwu 200 dị na Austronesian Basic Vocabulary Database . [5]

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] 1977. Asụsụ Anutan a tụgharịrị uche: Lexicon na Grammar nke Polynesian Outlier. Mpịakọta Abụọ. Akwụkwọ HRAFlex. New Haven: Human Relations Area Files Press.

Ihe edeturu

[dezie | dezie ebe o si]
  1. 1.00 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.06 1.07 1.08 1.09 1.10 1.11 Feinberg (1977). The Anutan Language Reconsidered: Lexicon and Grammar of a Polynesian Outlier, Volume 1.. Human Relations Area Files.  Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name "Feinberg" defined multiple times with different content
  2. Feinberg (1989). "Possible prehistoric contacts between Tonga and Anuta". Journal of the Polynesian Society 98 (3). 
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 Anutan language, alphabet and pronunciation. www.omniglot.com. Retrieved on 2019-10-08. Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name ":0" defined multiple times with different content
  4. 4.0 4.1 Feinberg, Richard. (1998). Oral traditions of Anuta : a Polynesian outlier in the Solomon Islands. New York: Oxford University Press. ISBN 1429404337. OCLC 252596862.  Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name ":1" defined multiple times with different content
  5. Biggs. Anuta. Austronesian Basic Vocabulary Database. Simon Greenhill, Robert Blust & Russell Gray. Archived from the original on 14 October 2008. Retrieved on 8 August 2008.