Asụsụ Arutani
| Arutani Uruak, Awake | ||
|---|---|---|
| Spoken in: | Brazil, Venezuela | |
| Region: | Roraima (Brazil);
Karum River area, Bolivar State (Venezuela) | |
| Total speakers: | 6 | |
| Language family: | Arutani–Sape ? Arutani | |
| Language codes | ||
| ISO 639-1: | none | |
| ISO 639-2: | —
| |
| ISO 639-3: | atx
| |
Arutani ( Orotani, Urutani, makwaara dị ka Teta, Auake, Auaqué, Aoaqui, Oewaku, ethnonym Uruak ) bụ asụsụ fọrọ nke nta ka ọ ghara ikpochapụ a na-asụ na Roraima, Brazil na mpaghara Osimiri Karum nke Bolivar State, Venezuela . Ọ dị naanị ihe dị ka ndị ọkà okwu isii fọdụrụ. [1]
Akwụkwọ
[dezie | dezie ebe o si]Arutani bụ otu n'ime asụsụ akwadoro nke ọma na South America, ọ nwekwara ike bụrụ asụsụ dịpụrụ adịpụ . [2] [3]
Ihe data dị adị na-ejedebe na ndepụta okwu 1911 site na Koch-Grünberg (1928: 308-313), ndepụta okwu 1940 nke Armellada & Matallana (1942: 101-110), na 100-ihe Swadesh ndepụta nke Migliazza ). Enwekwara ndepụta Swadesh nke Fèlix Cardona i Puig na-ebipụtaghị site na 1930s-1940, yana ndepụta Swadesh 200 nke Walter Coppens na-ebipụtaghị site na 1970.
Ọnọdụ mmekọrịta mmadụ na ibe ya
[dezie | dezie ebe o si]Na omenala, a na-asụ Arutani n'akụkụ Osimiri Paragua na Uraricaá nke dị n'ebe ndịda Venezuela na ọnụ ọnụ ugwu Roraima, Brazil.
Arutani agbụrụ na-asụkwa Ninam (Shirián), ebe ọ bụ na ha bi ugbu a n’obodo nta Ninam. A na-ahụ ndị na-asụ Arutani ndị fọdụrụ n'ime obodo Ninam ndị a.
- Saúba (na Brazil): 1 ọkà okwu a mụrụ na Venezuela onye nwere ezinụlọ na Kavaimakén
- Kosoiba (na Ndagwurugwu Ugwu Paragua nke Venezuela): Ndị na-ekwu okwu 3
- Kavaimakén (na Ndagwurugwu Ugwu Paragua nke Venezuela): 1 ọkà okwu
- Colibri (na ndagwurugwu Osimiri Paragua dị elu nke Venezuela): 1 ọkà okwu kọrọ
Dị ka Loukotka (1968) si kwuo, a na-ekwubu ya n'akụkụ ndịda nke Maracá Island na mpaghara Rio Branco . [4]
Mmekọrịta asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]Jolkesky (2016) na-ekwu na e nwere myirịta lexical na Máku, Sape, Warao, Tikuna-Yuri, na Tukano asụsụ ezinụlọ n'ihi na kọntaktị.
Okwu okwu
[dezie | dezie ebe o si]Loukotka (1968) depụtara ihe ndị a bụ isi okwu maka Auaké. [4]
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]na Luren . Agbanyeghị, nhazi nke Caijia n'imeasụsụ nke ndị Lisu nke China, yiri ma ọ bụghị
- ↑ Arutani. Endangered Languages Project. Retrieved on 20 September 2021.
- ↑ Hammarström (2010). "The status of the least documented language families in the world". Language Documentation & Conservation 4: 183.
- ↑ Dixon (1999). The Amazonian languages, Cambridge Language Surveys. Cambridge University Press Cambridge.
- ↑ 4.0 4.1 Loukotka (1968). Classification of South American Indian languages. Los Angeles: UCLA Latin American Center. Loukotka, Čestmír (1968). Classification of South American Indian languages. Los Angeles: UCLA Latin American Center.
Njikọ mpụga
[dezie | dezie ebe o si]- Alain Fabre, 2005. Diccionario etnolingüístico y guía bibliográfica de los pueblos indígenas sudamericanos : Teta
- Portal Japiim (akwụkwọ ọkọwa okwu dị n'ịntanetị)