Asụsụ Bakumpai
Ọdịdị
| Bakumpai | ||
|---|---|---|
| Spoken in: | Indonesia | |
| Region: | Kalimantan | |
| Total speakers: | 100,000 | |
| Language family: | Tustrunizit Malayo-Polynesian West Barito South Bakumpai | |
| Language codes | ||
| ISO 639-1: | none | |
| ISO 639-2: | —
| |
| ISO 639-3: | bkr
| |
| Note: This page may contain IPA phonetic symbols in Unicode. | ||
Bakumpai bụ akara Austronesian nke sitere na Asụsụ West Barito. Ọ bụ ihe dị ka 100,000 Ndị Bakumpai (otu obere nkeji Ndị Dayak) bi na etiti Kalimantan, Indonesia na-asụ ya.
Agbụrụ ndị agbata obi bụ Ndị Banjar, ndị Ngaju, na Ndị Ma'anyan. N'ihi ya, e nwere nnukwu okwu yiri ndị nwoke agbata obi (75% na Ngaju, 45% na Banjar). Na mgbakwunye, Asụsụ Berangas nke nọ n'ihe ize ndụ በቀላሉ ka Bakumpai, otu olumba.[1]
Ntụnyere nke okwu
[dezie | dezie ebe o si]Ihe na-esonụ bụ ntụnyere okwu n'etiti akara Bakumpai na Ngaju, yana Indonesian na ozi ya n'asụsụ Bekee.
| Bakumpai | Ngaju | Ndị Indonesia | Nkọwa |
|---|---|---|---|
| jida | dia | tidak | na |
| beken | beken | bukan | na-abụghị |
| pai | pai | kaki | ụkwụ |
| kueh | kueh | mana | ebe |
| si kueh | bara kueh | dari mana | site n'ebe e si |
| hituh | hetuh | sini | ebe a |
| si hituh | intu hetuh | di sini | ebe a |
| bara | bara | dari | site na |
| kejaw | kejaw | jauh | n'ebe dị anya |
| tukep, parak | tukep | dekat | nso |
| kuman | kuman | makan | Iri nri |
| mihup | mihop | minum | ihe ọṅụṅụ |
| lebu | lewu | kampung | Obodo nta |
| batatapas | bapukan | cuci | ịsa ahụ (uwe) |
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Hapip (1984). Struktur Bahasa Barangas (in id). Jakarta, Indonesia: Pusat Pembinaan dan Pengembangan Bahasa, Departemen Pendidikan dan Kebudayaan.