Asụsụ Cia-Cia
Cia-Cia Bahasa Ciacia Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). بهاس چيا-چيا | ||
---|---|---|
Spoken in: | Baubau, Buton Island, Southeast Sulawesi | |
Total speakers: | 79,000 | |
Language family: | Tustrunizit Malayo-Polynesian Celebic Muna–Buton Buton Cia-CiaTempleeti:Infobox Language/script | |
Language codes | ||
ISO 639-1: | none | |
ISO 639-2: | —
| |
ISO 639-3: | cia
|
Templeeti:Writing systems in Indonesia
Cia-Cia, nke a dị mma ka (South) Buton ma ọ bụ Buton, bụ Asụsụ Austronesian a na-asụ asụsụ gburugburu obodo Baubau na nsõtụ nke mmalite Buton, n'oké osimiri ndị mere ọmụmụ nke Sulawesi, na Indonesia.[1] A na-ede ya site na iji ike Latĩn na Hangul.
Ọnụ ọgụgụ mmadụ
[dezie | dezie ebe o si]Ka ọ na-erule afọ 2005, e nwere ndị na-asụ na-asụ Cia-Cia 80,000, ọtụtụ n'ime ha na-ekiri Wolio, nke nwere njikọ chiri anya na Cia-Cía, yana Indonesian. Wolio na-adaba n'ahụ dị ka edere ede n'etiti Cia-Cia, ebe a na-ede ya site na iji edemede Arabic, a na-azụkwara Indonesian ugbu a n'akwụkwọ site na iji ederede Latin.. [<span title="The material near this tag may rely on an unreliable source. (November 2021)">unreliable source?</span>]

A na-akụziri ụmụ akwụkwọ Cia-Cia na nzuzo na edemede Hangul kemgbe afọ 2008. A na-akụzikwara ụmụ akwụkwọ ụfọdụ isi Korean. Ihe omume ahụ nọgidere na-arụ ọrụ ka ọ na-erule afọ 2024. [1]
Ebe a na-ekesa ya
[dezie | dezie ebe o si]A na-asụrụ Cia-Cia na Ndịda Ọwụwa guzo Sulawesi, Ndịda Buton Island, Binongko Island, na Batu Atas Island.
Dị ka akụkọ ifo si kwuo, ndị na-ekwu okwu Cia-Cia na Binongko sitere na ndị agha Butonese nke onye sultan Butonese zitere.
Aha ya
[dezie | dezie ebe o si]Aha aha ahụ sitere na negator cia, "Mba". A mmasị ya dị ka Buton, Butonese, Butung, na Dutch Boetonees, aha ya na Wolio, na South (ern) Buton ma ọ bụ Butung. [1] A na-ekwu na aha a na-egwu ama bụ "Buton", nke na-ezo aka n'ozuzu ya na ụdị na dị iche iche nke mpaghara Buton, sitere na Ternatese (Butu - "ahịa", "ọma akara"). [2]][3] [4] A on iji aha ndị dị ka "South Buton" mee ihe iji ihe nkiri anya site na Wolio, àmà n'ihi ihe mere eme nke ahụ.
Asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]Ọnọdụ asụsụ dị n'àgwàetiti Buton dị mgbagwoju anya ma a maghị ya nke ọma.
Asụsụ ndị eze Kaesabu, Sampolawa (Mambulu-Laporo), Wabula (ya na ụdị ya), na Masiri.[1] Asụsụ Masiri na-egosi ọnụ ọgụgụ ukwuu nke okwu na akara ọkọlọtọ. Asụsụ Pedalaman na-eji gh - nke ya na r n'asụsụ ndị ọzọ - n'okwu ala, na r n"okwu ndị ọzọ.[2] [<span title="This citation requires a reference to the specific page or range of pages in which the material appears. (November 2021)">page<span typeof="mw:Entity"> </span>needed</span>]
Ọmụmụ ụdaolu
[dezie | dezie ebe o si]Phonology dị ka Rene van den Berg si kwuo (1991).[3]
Mkpụrụ okwu
[dezie | dezie ebe o si]Ihe odide:
- /k/ na-aghọta dị ka affricate palatal [t͡ʃ] n'ihu ụdaume dị elu /i/ na /u/
- /r/ bụ ma ọ bụ alveolar trill [r], ma ọ bụ ụda olu [ɣ] ma ọ bụ uvular trill /ʀ/, dabere na olumba
Mkpụrụedemede
[dezie | dezie ebe o si]Cia-cia nwere usoro ụdaume ise a na-ahụkarị.[3][4]
N'ihu | Ịlaghachi azụ | |
---|---|---|
N'akụkụ | i | u |
N'etiti | e | o |
Emeghe | a |
/o="#mwt154" class="IPA" data-mw='{"parts":[{"template":{"target":{"wt":"IPA link","href":"":" data-ve-no-generated-contents="true" id="mwAVc" lang="und-Latn-fonipa" typeof="mw:Transclusion">e, o/ka ike ngwaọrụ dị ka oghere-etiti [ɛ, ɔ].[3]
Orthography
[dezie | dezie ebe o si]Edere Cia-Cia n'otu oge n'asụsụ Jawi dị ka Gundhul, dabere na Arabic, yana mkpụrụedemede consonant ise ọzọ mana enweghị akara maka ụdaume.[citation needed][citation needed]
Hangul
[dezie | dezie ebe o si]N'afọ 2009, ndị na-ebi n'obodo Baubau ịrịba ahụmahụ Hangul, edemede maka Asụsụ Korean, iji dee Cia-Cia. [5]
Onye isi ahụ gakwuuru ụdị Indonesia obodo maka nhọrọ nke ime ka usoro ifụ nke egwu.[1] Otú ọ dị, ọrụ ahụ zutere ihe isi ike n'etiti obodo Baubau, Hunminjeongeum Society, na tụrụ Metropolitan nke Seoul na 2011. [2] King Sejong Institute, nke e mere na Baubau na 2011 iji ማንኛውምere ndị obodo Hangul, ihe oyiyi ya mgbe otu awụ nke ike ọrụ, na 2012; ọ meghere ha ọzọ na 2022.[3][4] Na Debe 2023, Agence France-Presse kaadị ụfọdụ otu isiokwu nwere njirimara ọnụ na-egosi akara Hangul. [6]
Na January 2020, a mara ọkwa akwụkwọ nke akwụkwọ ọkọwa okwu Cia-Cia mbụ na Hangul. [1] [2] [3] Encin ya na Disemba 2021.
Ka ọ na-erule 2024, a ka na-eji Hangul eme ihe n'ụlọ akwụkwọ na n'ihe ịrịba ama obodo.[7][1]
Ihe Nlereanya
[dezie | dezie ebe o si]Okwu
[dezie | dezie ebe o si]Cia-Cia, dị ka Muna, nwere usoro ọnụọgụ atọ: ụdị efu, ụdị prefixed, na ụdị reduplicated.[1] A na-eji ụdị prefixed mee ihe n'ihu nsogbu nke 10 (pulu), 100 (hacu), na 1,000 (riwu), na n'ihu ndị na-ekewa ma na- ndị aha. A na-eji ụdị reduplicated eme ihe mgbu iri gachara mgbe a na-agụ. ompulu bụ ihe iche.[3]
Latịn | Hangul | |
---|---|---|
1 | dise, ise | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
2 | rua, ghua | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
3 | tolu | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
4 | pa'a | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
5 | lima | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
6 | no'o | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
7 | picu | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
8 | walu, oalu | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
9 | siua | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
10 | ompulu | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
29 | rua-pulu-po-picu | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
80 | walu-pulu | Lua error in Module:Unicode_data at line 474: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). |
Ihe atụ nke edemede Hangul, nke ajụjụ akwụkwọ Latin na IPA sochiri: [8][9]
N'ihi ya, ọ bụ n'oge a ka a na-akpọ
Adi
aɗi
Adi.Aha
Ịnọ n'ụzọ dị otú a
agịga
seriŋ
ọtụtụ mgbe
Ugboro abụọ
Pali
Pali
n'ezie
N'ime ya
nononto
nononto
3R-watch
Akụkọ a na-akpọ "Chineke".
telivishọn.
teleβisi
telivishọn.
N'ihi na ọ bụ n'ihi
Amano
isi awọ
Nna-3POS
N'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ ga-adị n'anya
nopo'ombae
nopoʔomɓa.e
3R-gụọ-3DO
Mgbasawanye
Ya
ya bụ
ya
O nwere ike ịbụ na ọ bụ n'oge ọzọ
nanumonto
nanumonto
3IR-nchọpụta
Akụkọ a na-akpọ "The United States"
Telivishọn
teleβisi
telivishọn
. . .
kolie
Koli.e
Enweghị
N'ihi ya, ọ bụ otú ahụ ka a na-eme.
aha nna.
N'oge a na-adịghị anya
3R-<abbr class="gloss-abbr" style="font-variant: small-caps; font-variant-numeric: lining-nums; text-transform: lowercase; " title="verbal marker</div>">VM ogologo
Adi sering pali nononto televisivo. Amano nopo'ombae ia nanumonto televisi kolie nomolengo.
aɗi seriŋ pali nononto teleβisi amano nopoʔomɓa.e i.a nanumonto teleβsi koli.e nomoleŋ.
Adi.NOM na-ahụkarị telivishọn 3R. Nna-3POS 3R-tell-3DO ọ 3IR-watch telivishọn anaghị 3R-VM-long
Adi na-elekarị telivishọn. Nna ya dụrụ ya ọdụ ka ọ ghara ile TV anya nke ukwuu.Rene van den Berg (1991) nyere ihe atụ ole na ole ọzọ.[3]
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]Ihe ndị e dere n'akwụkwọ
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ 1.0 1.1 Suhartono. "An Indonesian Tribe's Language Gets an Alphabet: Korea's", New York Times, 4 November 2024. Retrieved on 5 November 2024. Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>
tag; name "nytimes" defined multiple times with different content - ↑ La Yani Konisi (2001). Analisis kategori kata bahasa cia liwungau (in id). Universitas Terbuka Kendari.
- ↑ 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 van den Berg (1991). "Preliminary notes on the Cia-Cia language (South Buton)", Excursies in Celebes. Leiden: KITLV, 305–324. Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>
tag; name "VDBR" defined multiple times with different content - ↑ Dessiar (27 October 2021). "A Contrastive Study on Korean and Cia-Cia Language Vowels Based on an Acoustic Experiment". Jurnal Humaniora 33 (3). DOI:10.22146/jh.68044.
- ↑ "Southeast Sulawesi Tribe Using Korean Alphabet to Preserve Native Tongue", Jakarta Globe, 6 August 2009.
- ↑ Anya. "Indigenous Indonesians use Korean letters to save dialect", The Japan Times (Agence France-Presse), 20 December 2023.
- ↑ "Wow... Ada Kampung Korea di Sulawesi Tenggara!", Kompas TV, 7 April 2017. (in id)
- ↑ Yu. "印尼 소수민족, '한글' 공식 문자로 채택", No Cut News, 6 August 2009. (in ko)
- ↑ Example is part of a textbook: Lee (2009). 바하사 찌아찌아 1 [Bahasa Cia-Cia 1]. Hunmin jeongeum Society of Korea.