Asụsụ Daai
Daai (nke a makwaara dị ka Daai Chin ), nke dị n'akụkụ otu asụsụ Mün na Ütbü, bụ Kuki-Chin nke Myanmar . A na-asụ ya na obodo 142 dị na Kanpetlet, Matupi, Mindat, na Paletwa na Chin State, Burma ( Ethnologue ).
Nghọta mmekọrịta n'etiti Nghngilo (Yang), Daa Yindu, na Mkui dị elu, mana ọ dị ala n'etiti otu ndị ọzọ. [1] Daai nwere ihe karịrị 90% myirịta lexical na Daa Yindu, Yang, Mkui, Duk, na Msang, 81% -88% na Ngxang ( Paletwa obodo ) na Kheng, 80% na Shiip ( obodo Matupi ), 91%-94% na Gah / Ng-Gha (akụkụ nke Mün) na 7% na Mün. [1]
Olumba
[dezie | dezie ebe o si]Ethnologue depụtara olumba Dain ndị a.
- Ngxang
- Nghnilo (Yang)
- Ma-Tu
- Ụgbọ mmiri
- Duk-Msang
- Khang
- Mkui
- Ma
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Consonants
[dezie | dezie ebe o si]Udaume
[dezie | dezie ebe o si]Dai nwere ụdaume asaa, nke ọ bụla nwere ọdịiche ogologo ụda olu.
| N'ihu | Central | Azu | ||
|---|---|---|---|---|
| Unrounded | Rounded | |||
| Elu | i iː | ɯɯː | u uː | |
| N'etiti | ɛɛː | əəː | ɔ ɔː | |
| Dị ala | a aː | |||
Ụtọ asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]Dai bụ asụsụ kewapụrụ iche ma ọ bụ nyocha. Ọ dịghị morphology inflectional na okwu larịị; A na-eji clitics akara ikpe, ọnụ ọgụgụ na oge.
Ihe atụ
[dezie | dezie ebe o si]| Daai | Bekee |
|---|---|
| oge | abalị |
| mpyong | ọnụ |
| kpyak | ibibi |
| pha | ịbịarute |
| Nghngaai-ktheih hmin lokti. | Mkpụrụ mango ahụ chara acha. |
| Mat jah mata i:ma am ngleh-ei ni. | Ha anọghị n’ụlọ ibe ha. |
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]ukwuu nke ndị na-asụ asụsụ Trans–New Guinea ọ bụla, yana asụsụ ala nna ọ bụla na New Guinea, ma bụrụ nke abụọ karịa mgbe Papuan
- 1 2 Myanmar. Ethnologue: Languages of the World (2016). Archived from the original on 2016-10-10.
- Naing Khing. 2017. Nkọwa ụda olu nke ụdị Mkuui dị iche iche nke Dai Chin Archived . Tesis nke Master.
- Helga So-Hartmann. 2009. Asụsụ nkọwa nke Dai Chin . Mahadum Regents nke California.