Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Gimi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Gimi, makwaara dị ka Labogai, bụ asụsụ Papuan a na-asụ na Eastern Highlands Province na Papua New Guinea . Ndị na-asụ 23,000 (2000 kwuru) na-asụ asụsụ Gimi.

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Gimi nwere ụdaume ise na consonants iri na abụọ . O nwere consonants glottal na -enweghị ụda olu ebe asụsụ ndị emetụtara nwere /k/ na /ɡ/ . Glottal na-enweghị olu bụ naanị nkwụsị zuru oke [ʔ] . Consonant ekwuputara na-eme ụda olu dị ka ebe nkwụsị nke glottal, mana enweghị mmechi zuru oke. N'usoro ụda olu ọ bụ ihe na-ada ụda glottal dị nso [ʔ̞] .

N'ihu Azu
Elu i u
N'etiti e o
Dị ala ɑ

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]
Bilabial Alveolar Glottal
Plosive voiceless p t ʔ
voiced b d ʔ̞
Ihu imi m n
Kpatụ/Kwụsịa ɾ
Nke na-ese okwu voiceless s h
voiced z

Allophony

[dezie | dezie ebe o si]

/p/ occurs word initially only in loanwords.

/b/ can surface as either [b] or [β] in free variation.

/z/ becomes [s] before /ɑ/.

/t/ and /ɾ/ tend to fluctuate with one another word initially.

Mkpụrụokwu

[dezie | dezie ebe o si]

Usoro mkpụrụokwu bụ (C)V(G), ebe G bụ /ʔ/ ma ọ bụ /ʔ̞/ .

Udaume ikpeazụ nke otu okwu na-ewe ogo ma ọ bụ ụda dara ada . A na-eji olu dị egwu dee ụda dara ada .

ak "seed" ák "armband"
nimi "bird" nimí "louse"

Ọkpụkpụ

[dezie | dezie ebe o si]

Gimi na-eji mkpụrụedemede Latịn .

Akwụkwọ ozi Aa Bb Dd Ee Gg Hh Ii Kk Mmm Nn Oo Pp Rr Ss Tt Zz
IPA ɑ b d e ʔ̞ h i ʔ m n o p ɾ s t u z

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

nwere, ma nwee ike igosi isiokwu ma ọ bụ ihe dị na nkebiokwu ngwaa. Usoro