Asụsụ Gorontalo
Asụsụ Gorontalo (a na-akpọkwa Hulontalo ) bụ asụsụ ndị Gorontalo na-asụ na mpaghara Gorontalo, Sulawesi, Indonesia. [1] N'ihe dị ka otu nde ndị na-asụ asụsụ (ọnụọgụ 2000), ọ bụ isi asụsụ nke ugwu Sulawesi.
Mmetụta dị egwu sitere na asụsụ Malay, Arabic, Portuguese, Dutch, [2] na asụsụ North Halmahera . Ndị Sultanate nke Ternate na-achịbu mpaghara Gorontalo. [2] A na-asụkwa Manado Malay na Indonesian na mpaghara ahụ. [2] [3] N'agbanyeghị ọnụ ọgụgụ ndị na-ekwu okwu ọnụ ọgụgụ buru ibu, Gorontalo na-enwe nrụgide dị ukwuu site na ụdị Malay dị iche iche, karịsịa n'ime ime obodo.
Enwere ike ịhụ nnukwu obodo Gorontalo na Manado, isi obodo North Sulawesi, yana Jakarta .
Olumba
[dezie | dezie ebe o si]Musa Kasim et al. (1981) nye isi olumba ise nke Gorontalo: east Gorontalo, Limboto, Gorontolo City, west Gorontalo, na Tilamuta .
fonology
[dezie | dezie ebe o si]A na-eji ọtụtụ mgbanwe ụda dị iche iche mara Gorontalo, gụnyere PMP *s → Gorontalo t ; *n → l ; *k → ; *mb, *nd → m, n ; *bu → hu . Ọzọkwa, e nwekwara mgbanwe ụdaume, dị ka * mgbanwe ghọọ o (/ * b _) ma ọ bụ e (/ { *d, *g }_); prosthesis nke ụdaume mbụ nke nwere w- ma ọ bụ y- (tupu * i ); na epenthesis nke consonants ikpeazụ nwere -o ( * anak → wala'o "nwa"). [4]
Consonants
[dezie | dezie ebe o si]labial | alveolar | palatal | velar | glottal | |||
---|---|---|---|---|---|---|---|
imi | m | n | ɲ | ŋ | |||
plosive | voiceless | p | t | d̠ | c | k | ʔ |
voiced | b | d | ɟ | ɡ | |||
implosive | ɓ | ɗ | |||||
sonorant | plain | w | r | j | h | ||
lateral | l |
Udaume
[dezie | dezie ebe o si]Gorontalo nwere ụdaume ise.
n'ihu | etiti | azụ | |
---|---|---|---|
elu | i | u | |
etiti | e | o | |
ala | a |
Nchegbu
[dezie | dezie ebe o si]A na-emesi okwu Gorontalo ike na nkeji okwu penultimate, n'agbanyeghị usoro: momikii ra ngi "eche echiche", momikiira ngi po "chee tupu (ime ihe)".
Ihe ndetu
[dezie | dezie ebe o si]ọgụgụ ndị na-ekwu okwu ọnụ ọgụgụ buru ibu,
- ↑ The Gorontalo Language. The linguist list. Archived from the original on September 30, 2007. Retrieved on 3 September 2010.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>
tag; no text was provided for refs namedLittle 1995 p521
- ↑ Zakariya (2021). "The Gorontalo Language in Professional Communication: its Maintenance and Native Speakers' Attitudes" (in en). Professional Discourse & Communication 3: 39–51. DOI:10.24833/2687-0126-2021-3-3-39-51. ISSN 2687-0126.
- ↑ Noorduyn (1982). "Sound Changes in the Gorontalo Language", in Halim, A.: Papers from the Third International Conference on Austronesian Linguistics, Vol. 2: Tracking the travellers, Pacific Linguistics, C-75. Canberra: Australian National University, 241–261. DOI:10.15144/PL-C75.241. ISBN 978-0-85883-275-6.
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]n'agbanyeghị usoro: momikii ra ngi "eche echiche", momikiira ngi po "chee tupuTempleeti:Philippine languages