Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Gorontalo

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Asụsụ Gorontalo (a na-akpọkwa Hulontalo ) bụ asụsụ ndị Gorontalo na-asụ na mpaghara Gorontalo, Sulawesi, Indonesia. [1] N'ihe dị ka otu nde ndị na-asụ asụsụ (ọnụọgụ 2000), ọ bụ isi asụsụ nke ugwu Sulawesi.

Mmetụta dị egwu sitere na asụsụ Malay, Arabic, Portuguese, Dutch, [2] na asụsụ North Halmahera . Ndị Sultanate nke Ternate na-achịbu mpaghara Gorontalo. [2] A na-asụkwa Manado Malay na Indonesian na mpaghara ahụ. [2] [3] N'agbanyeghị ọnụ ọgụgụ ndị na-ekwu okwu ọnụ ọgụgụ buru ibu, Gorontalo na-enwe nrụgide dị ukwuu site na ụdị Malay dị iche iche, karịsịa n'ime ime obodo.

Enwere ike ịhụ nnukwu obodo Gorontalo na Manado, isi obodo North Sulawesi, yana Jakarta .

Musa Kasim et al. (1981) nye isi olumba ise nke Gorontalo: east Gorontalo, Limboto, Gorontolo City, west Gorontalo, na Tilamuta .

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

A na-eji ọtụtụ mgbanwe ụda dị iche iche mara Gorontalo, gụnyere PMP *s → Gorontalo t ; *nl ; *k; *mb, *ndm, n ; *buhu . Ọzọkwa, e nwekwara mgbanwe ụdaume, dị ka * mgbanwe ghọọ o (/ * b _) ma ọ bụ e (/ { *d, *g }_); prosthesis nke ụdaume mbụ nke nwere w- ma ọ bụ y- (tupu * i ); na epenthesis nke consonants ikpeazụ nwere -o ( * anakwala'o "nwa"). [4]

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]
Kọnsịnatị Gorontalo
labial alveolar palatal velar glottal
imi m n ɲ ŋ
plosive voiceless p t c k ʔ
voiced b d ɟ ɡ
implosive ɓ ɗ
sonorant plain w r j h
lateral l

Gorontalo nwere ụdaume ise.

Udaume Gorontalo
n'ihu etiti azụ
elu i u
etiti e o
ala a

A na-emesi okwu Gorontalo ike na nkeji okwu penultimate, n'agbanyeghị usoro: momikii ra ngi "eche echiche", momikiira ngi po "chee tupu (ime ihe)".

Ihe ndetu

[dezie | dezie ebe o si]

 ọgụgụ ndị na-ekwu okwu ọnụ ọgụgụ buru ibu,

  1. The Gorontalo Language. The linguist list. Archived from the original on September 30, 2007. Retrieved on 3 September 2010.
  2. 2.0 2.1 2.2 Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Little 1995 p521
  3. Zakariya (2021). "The Gorontalo Language in Professional Communication: its Maintenance and Native Speakers' Attitudes" (in en). Professional Discourse & Communication 3: 39–51. DOI:10.24833/2687-0126-2021-3-3-39-51. ISSN 2687-0126. 
  4. Noorduyn (1982). "Sound Changes in the Gorontalo Language", in Halim, A.: Papers from the Third International Conference on Austronesian Linguistics, Vol. 2: Tracking the travellers, Pacific Linguistics, C-75. Canberra: Australian National University, 241–261. DOI:10.15144/PL-C75.241. ISBN 978-0-85883-275-6. 

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

 n'agbanyeghị usoro: momikii ra ngi "eche echiche", momikiira ngi po "chee tupuTempleeti:Philippine languages