Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Hani

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Asụsụ Hani (Hani: Haqniqdoq ma ọ bụ xa31 ɲi31 ; simplified Chinese  ; Vietnamese ) bụ asụsụ alaka Loloish (Yi) nke otu asụsụ Tibeto-Burman nke ndị Hani na-asụ na China, Laos, Myanmar na Vietnam .

Na China, a na-asụkarị Hani na mpaghara ọwụwa anyanwụ nke Osimiri Mekong na mpaghara ndịda etiti Yunnan, ọkachasị na mpaghara Pu'er na Honghe, yana n'akụkụ mpaghara ndị ọzọ gbara ya gburugburu. A na-asụkwa Hani na mpaghara Lai Châu na Lào Cai nke dị n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ Vietnam yana na Phongsaly Province nke Laos n'akụkụ oke Yunnan.

Edmondson (2002) na-akọ na a na-ekesa Hani nke Vietnam na mpaghara abụọ dị n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ Vietnam ebe a na-ahụ olumba abụọ dị iche iche, otu n'ebe ọwụwa anyanwụ nke Muong Te na nke ọzọ n'ebe ọdịda anyanwụ. Ndị Hani nke Vietnam na-ekwu na ha nwere ike ịkparịta ụka n'asụsụ Hani na agbụrụ Hani sitere na mpaghara dị iche iche nke Vietnam n'agbanyeghị nnukwu ihe mgbochi mpaghara. Edmondson (2002) na-akọ na ụdị okwu Hani dị iche iche na Vietnam na-adị iche na-abụkarị n'akwụkwọ ọkọwa okwu.

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Hani nwere ụda isi atọ na ụdị ụdaume abụọ dị mkpụmkpụ.

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]
Consonants nke olumba Luchun
Labial Alveolar ( Alveolo -) <br id="mwOg"><br><br><br>palatal Velar
larịị enyi. larịị sibilant
Na-egbu egbu /



Mmekọrịta
enweghị olu p t ts k
achọsi ike pʰʲ tsʰ tɕʰ
kwuputara b d dz ɡ
Nke na-ese okwu enweghị olu f s ɕ x
kwuputara z ɣ
Ihu imi m n ȵ ŋ
Odika l j
Hani Bekee
Aqsol liq yoqdeivq yoqpyuq bo, meeqyaovq ssolnei colpyuq qiq kov dei. Davqtavcolssaq neenyuq bel neema meeq ya siq, laongaoq meilnaol nadul meil e gaq ssol hhyul hha bavqduv nia. A mụrụ mmadụ niile nweere onwe ha nhata na ugwu na ikike. Enyere ha uche na akọ na uche ma kwesị ịkpakọrịta ibe ha n'ime mmụọ nke ụmụnna.

Ihe ndetu

[dezie | dezie ebe o si]

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

Hani na agbụrụ Hani sitere na mpaghara dị iche iche nke Vietnam n'agbanyeghị nnukwu