Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Honi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Asụsụ Honi
asụsụ, modern language
Mba/obodoChina Dezie
Ụmụ amaala kaYunnan Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue6a Vigorous Dezie

Asụsụ Honi (豪尼語), nke a makwaara dị ka Haoni, Baihong, Hao-Bai, ma ọ bụ Ho, bụ asụsụ ngalaba Loloish (Yi) nke otu asụsụ Tibeto-Burman a na-asụ na Yunnan, China . Otu gọọmentị China na-asụ asụsụ a n'ime obodo Hani, otu n'ime obodo iri ise na isii nke China ma na-ewere asụsụ ahụ dị ka olumba nke asụsụ Hani sara mbara. E kewara Honi n'onwe ya ụzọ abụọ dị iche iche, Baihong na Haoni, nke nwere ike ịbụ asụsụ dị iche iche.

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]

Onye na-enweghị olu / / nwekwara ike ghọta dị ka mpụta fricative [ ɬ ].

Udaume nke olumba Mojiang
N'ihu Central Azu
Elu i ɯ u
Elu-etiti ɤ o
Ala-etiti ɛ ɔ
Dị ala æ a
syllabic ɹ̩

N'olumba Mojiang, ogologo ụdaume dị iche n'etiti ụdaume / ɛː / na ụdaume syllabic / v̩ː ɹ̩ː /. [1]

N'ihu Azu
Diphthong Mechie iu ui
N'etiti io
Mepee ia ua
imi Mechie ĩ
N'etiti ɛ̃ õ
Mepee ã
imi



Diphthong
N'etiti ĩɛ̃ ĩõ ũɛ̃
Mepee ĩã ũã

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Yongsui (1986). 哈尼语简志 / Ha ni yu jian zhi. Beijing: Minzu Chubanshe, 3–16. 
  • Wang Hongxiao [王红晓]; Zhao Dewen [赵德文]. 2017. Zhongguo Mojiang Hanizu Haoniren wenhua shilu [中国墨江哈尼族豪尼人文化实录]. Kunming: Yunnan People's Press [云南人民出版社].