Asụsụ Ipili
| Ipili | ||
|---|---|---|
| Spoken in: | Papua New Guinea | |
| Region: | Enga Province | |
| Total speakers: | 26,000 | |
| Language family: | Engan North Engan Ipili | |
| Language codes | ||
| ISO 639-1: | none | |
| ISO 639-2: | —
| |
| ISO 639-3: | ipi
| |
| Note: This page may contain IPA phonetic symbols in Unicode. | ||
Ipili bụ asụsụ Engan nke East New Guinea Highlands na Enga Province, Papua New Guinea . Aha asụsụ ahụ pụtara 'ndị nnu' na asụsụ Huli . Enwere ndị ọkà okwu Ipili 26,000. [1]
Enwere olumba abụọ, Porgera-Paiela na Tipinini. Nke ikpeazụ yiri Enga . Onye ozi ala ọzọ Terrance Borchard duziri ntụgharị asụsụ nke Agba Ọhụrụ n'asụsụ Paiela. Ha na ebo Ipili na-arụkọ ọrụ, ha mepụtara mkpụrụedemede na asụsụ edere, nke a na-asụbu. Ọ malitere ọrụ na 1969 ruo mgbe ọ nwụrụ na Aug. 2014. rụpụtara ọrụ ịgụ akwụkwọ.
fonology
[dezie | dezie ebe o si]| N'ihu | Central | Azu | |
|---|---|---|---|
| Elu | i | ị | |
| N'etiti | e | o | |
| Dị ala | a |
| Ụdị | Labial | Alveolar | Palatal | Velar |
|---|---|---|---|---|
| Plosive | p, mb | t, nd | nj | k, nng |
| Ihu imi | m | n | ||
| Nke na-ese okwu | s | |||
| Mmiri mmiri | w | l | y |
Ipili nwere ụdaume ise (/a, e, i, o, u/) na consonants iri na atọ (/p, t, k, mb, nd, nj, ŋg, m, n, s, l, y, w/). A na-akọ na Ipili nwere ike inwe ọdịiche ụda olu. [2]
Na Ipili consonant ụyọkọ anaghị eme.
Morphonology
[dezie | dezie ebe o si]Enwere ike ịhụ mmekọ na-aga n'ihu na mweghachi azụ na Ipili.
Ipili nwere nkwekọ n'ịdị elu ụdaume, ebe ụdaume dị elu na nke etiti na-adịkarịkebe n'akụkụ ibe ya. N'ụzọ dị iche, ụdaume dị ala 'a' nwere ike ịdị n'akụkụ ụdaume ọ bụla, ya mere a na-achọta okwu ahụ mugalo 'a ụdị dị iche iche nke achara' nke nwere ma ụdaume dị elu na etiti.
Ụtọ asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]Ngwaa
[dezie | dezie ebe o si]A na-atụgharị ngwaa Ipili maka ike, ọnọdụ, akụkụ, mmadụ na ọnụọgụ site na mgbakwunye . A na-ekewa suffixes ndị a ụzọ abụọ, suffixes siri ike na suffixes mmadụ. A na-ebute suffix mmadụ site na suffix siri ike.
Enwere ọnụọgụ grammatical atọ: otu, dual na plural. Mmadụ atọ na-akpụgharị ngwaa, mana a naghị ekewapụta onye nke abụọ na nke atọ n'ime nke abụọ na ọtụtụ.
Enwere ọtụtụ oge na akụkụ dị ka ihe dị ugbu a, oge atọ gara aga na oge abụọ n'ọdịnihu .
Syntax
[dezie | dezie ebe o si]Usoro usoro okwu bụ isi bụ isiokwu-ihe-ngwaa . Nkejiokwu Ipili si otu a tinye ngwaa nwere oke na ọnọdụ ikpeazụ.
Akwụkwọ
[dezie | dezie ebe o si]Ndị Ipili nwere akụkọ ọdịnala a na-akpọ tindi . Ọdịnaya nwere ike ịnwe ihe anwansi.
Hụkwa
[dezie | dezie ebe o si]- Porgera Gold nke m
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]mechiri emechi n'etiti bilabial trill na consonant alveolar na-esote, na in non asụsụ obodo unu dị iche, ụdaume