Asụsụ Jebero
Ọdịdị
| Jebero | |
|---|---|
| Shiwilu | |
| A mụrụ ya | Peru |
| Ógbè | Jeberos |
| Agbụrụ | 2,500 Jebero (2000) |
Ndị na-asụ asụsụ ala |
30 (2012)[1] |
Cahuapan
| |
| Koodu asụsụ | |
| ISO 639-3 | jeb |
| Glottolog | jebe1250 |
| ELP | Shiwilu |
- ↑ Jebero at Ethnologue (25th ed., 2022)

Jebero (Chebero, Xebero, Xihuila) Bụ asụsụ Amazon na-adịghị mma nke ndị Jebero nke Jeberos na-asụ, Peru na-asụ. Ọ bụ naanị ọnụ ọgụgụ dị nta nke ndị toro eto na-ekwu ya ma bụrụ nke ezinụlọ Cahuapan yana Chayahuita.
Ọmụmụ ụdaolu
[dezie | dezie ebe o si]Mkpụrụedemede
[dezie | dezie ebe o si]
| N'ihu | Central | Ịlaghachi azụ | |
|---|---|---|---|
| N'akụkụ | i | u | |
| N'etiti | ɘ | ||
| Emeghe | a |
- /i/ dịgasị iche n'etiti ihu dị nso na-enweghị okirikiri [i], ihu dị nso nke na-enweghị nkirikiri na ihu dị nso n'etiti nke na-adịghị okirikiri.[e][2]
- /u/ dịgasị iche n'etiti nso nso nso n'ihu gbara gburugburu [ʊ] na nso nso n"etiti azụ na-adịghị ike gbara gburugburu [oʹ], na mmezu nke ikpeazụ bụ nke a na-ahụkarị.[2]
- Ọ dịgasị iche n'etiti etiti etiti na-adịghị agba gburugburu.[2] /ī/ dị mkpụmkpụ karịa ụdaume ndị ọzọ, ọkachasị n'etiti ụdaume na-enweghị olu.[2] A na-aghọta usoro ahụ mgbe ụfọdụ dị ka syllabic [n̩].[2]
- /ī/ dị mkpụmkpụ karịa ụdaume ndị ọzọ, ọkachasị n'etiti ụdaume na-enweghị olu.[2]
- A na-aghọta usoro ahụ mgbe ụfọdụ dị ka syllabic [n̩].[2]
- /a/ dịgasị iche n'etiti oghere etiti a na-ejighị gbaa gburugburu [ä] na oghere ihu a na-emeghe [æ̠].[2] Chaatị ụdaume dị na Valenzuela & Gussenhoven (2013) na-etinye /a/ n'ọnọdụ dị nso na-emeghe [ɐ].
- Na mkpụrụedemede mechiri emechi, a na-ahụ /a/ dị ka oghere-etiti etiti na-enweghị okirikiri. [2]
Mkpụrụ okwu
[dezie | dezie ebe o si]| Akpụkpọ ahụ | Alveolar | Palatal | Velar | Mkpịsị aka | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Ụgbọ imi | m | n | ɲ | |||
| Kwụsị | p | t | tʃ | k | ʔ | |
| Ihe na-esiri ike | s | ʃ | (h) | |||
| Ihe na-atọ ụtọ | plain | r | ||||
| glottalized | ˀr | |||||
| Ihe atụ | central | w | ð̞ | j | ||
| lateral | l | ʎ | ||||
- /m, p/ bụ Bialbial, ebe /w/ bụ labialized velar.
- /tʃ/ bụ affricate, kama ịbụ plosive.[3] Ka o sina dị, etinyela ya na tebụl n'ụzọ ahụ iji chekwaa ohere.
- /n, t, ð, l/ bụ laminal denti-alveolar [[[:Templeeti:IPAplink]], Templeeti:IPAplink, Templeeti:IPAplink, Templeeti:IPAplink] . [4] Na coda syllable, /n/ na-eme site na kọntaktị sara mbara, kachasị dentoalveolo-velar [n̪͡ŋ] . [4] Mgbe /u, a/ gasịrị, a naghị emekarị njikọ denti-alveolar, nke na-eme ka /n/ dị ka velar nasal [ŋ] . [4] /ð/ nwere ike mgbe ụfọdụ na-ada ka ọ bụ ụdaume dị n'akụkụ, mana ọ dịghị mgbe a na-aghọta ya dị ka ụdaume dị.[2]
- Na coda syllable, /n/ na-eme site na kọntaktị sara mbara, kachasị dentoalveolo-velar [n̪͡ŋ] . [4]
- Mgbe /u, a/ gasịrị, a naghị emekarị njikọ denti-alveolar, nke na-eme ka /n/ dị ka velar nasal [ŋ] . [4]
- /ð/ nwere ike mgbe ụfọdụ na-ada ka ọ bụ ụdaume dị n'akụkụ, mana ọ dịghị mgbe a na-aghọta ya dị ka ụdaume dị.[2]
- /ɲ, ʎ/ bụ dentoalveolo-palatal [[[:Templeeti:IPAplink]], Templeeti:IPAplink].[4]
- /ʎ/ na-aghọta mgbe ụfọdụ dị ka fricative na-adịghị ike. [2]
- /h/ na-apụta naanị na interjection affirmative [ahã].[3]
- /r/ na-aghọta dị ka flap [ɾ] na mmalite nke mkpụrụedemede na dị ka trill [r] na mkpụrụedemede.[4]
- [Xi] bụ flap glottalized]. N'ụzọ intervocalic, a na-aghọta ya dị ka usoro [ɾʔ]. [4]
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]