Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Jur

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Luwo (Luo, Dheluwo ), bụ asụsụ ndị Luo nke mpaghara Bahr el Ghazal na South Sudan na-asụ. A na-asụkarị asụsụ a na mpaghara ọdịda anyanwụ na ugwu Bahr el Ghazal. Ndị Luwo mebere ọtụtụ na mpaghara Jur River.

Asụsụ a bụ akụkụ nke asụsụ Luo nke East Africa yana metụtara asụsụ South Sudan dị ka Ayuak na Päri bụ ndị ha na ha mebere ụyọkọ olumba .

Etymology

[dezie | dezie ebe o si]

Ndị Luwo (ma ọ bụ Jur Col) na-asụ asụsụ Luwo, otu agbụrụ dị na South Sudan . Jur bụ exonym sitere n'asụsụ Dinka mpaghara nke ndị na-asụ ya bụ ndị agbata obi Luwo na ugwu na ọwụwa anyanwụ. [1] Ojiji mbụ nke Dinka, nke na-abụghị nke ehi na-ejide ehi abụghị nke ndị Jur. Jur Col ("black Jur") ka a na-eji taa ewepụ Luwo site na otu Jur ndị ọzọ. [ a chọrọ nkọwa ]

Ọnọdụ

[dezie | dezie ebe o si]

Dhe Luwo bụ asụsụ na-emepe emepe ugbu a. Nke pụtara na asụsụ ahụ na-etolite asụsụ ederede ya, olumba ọkọlọtọ na ime ka ọ dị ọhụrụ. [2]

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]
Labial eze Alveolar Palatal Velar Glottal
Ihu imi m n ɲ ŋ
Plosive voiceless p t c k ʔ
voiced b d ɟ g
Trill r
N'akụkụ l
Odika w j
  • /k/ nwere ike na-anụ mgbe ụfọdụ ka [ɣ] na intervocalic ọnọdụ.
  • /ŋ/ nwere ike ịnụ mgbe ụfọdụ dị ka [h] n'ọnọdụ intervocalic n'etiti ndị na-asụ olumba ọwụwa anyanwụ.
  • Enwere ike ịnụ /r/ dị ka mgbata [ɾ] n'ọnọdụ ikpeazụ.
  • Ụda niile na-ada ụda ma e wezụga nkwusị ụda olu /b, d̪, d, ɟ, ɡ/ na glides abụọ / w, j/ nwere ike ime dị ka ekpochapụ [Cː].
  • Labialization [Cʷ] nwere ike ime n'etiti consonants niile ma e wezụga /d̪, ɟ, n̪, n, r, w, j/.
  • Ọkpụkpụ [Cʲ] nwere ike ime n'etiti consonants /t, c, d̪, ɡ, m, l/. [3]
Udaume ọnụ
+ ATR -ATR
N'ihu Central Azu N'ihu Central Azu
Mechie i iː ị ị ɪː ʊ ʊː
N'etiti ʌ̈ ʌ̈ː o oː ɛː ɔ ɔː
Mepee a aː
Udaume ume
+ ATR -ATR
N'ihu Central Azu N'ihu Central Azu
Mechie i̤ i̤ː ṳ ṳː ɪ̤ ɪ̤ː ʊ̤ ʊ̤ː
N'etiti e̤ e̤ː ʌ̤̈ ʌ̤̈ː o̤ o̤ː ɛ̤ ɛ̤ː ɔ̤ ɔ̤ː
Mepee a̤ a̤ː

Akpaokwu atụ

[dezie | dezie ebe o si]
Bekee Luwo
Nnọọ, kedu ka ị mere?) Mahdhia (Ni dih)?
Adị m mma (ọ nweghị ihe ọjọọ) Jide m obi ụtọ.
Kedu aha gị? Ningi nga'a?
Aha m bụ Dimo. Nyinga Dimo.
Nwata Nyithiin
Nwa nwoke Nyidhohg
Nwa agbọghọ Nyakuo
Chukwu di uku. Juag Duohng.
Ọ dị mma Ber
Daalụ! Kori!
Obi dị m anụrị. Ciwnya med.

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Santandrea (1968). The Luo of the Bahr el Ghazal (Sudan). Bologna: Editrice Nigrizia. 
  2. "Language Development", Ethnologue, 2012-11-20. Retrieved on 2016-10-27.
  3. Storch (2014). A Grammar of Luwo: An anthropological approach. Amsterdam/Philadelphia, Amsterdam: John Benjamins.