Asụsụ Jur
Luwo (Luo, Dheluwo ), bụ asụsụ ndị Luo nke mpaghara Bahr el Ghazal na South Sudan na-asụ. A na-asụkarị asụsụ a na mpaghara ọdịda anyanwụ na ugwu Bahr el Ghazal. Ndị Luwo mebere ọtụtụ na mpaghara Jur River.
Asụsụ a bụ akụkụ nke asụsụ Luo nke East Africa yana metụtara asụsụ South Sudan dị ka Ayuak na Päri bụ ndị ha na ha mebere ụyọkọ olumba .
Etymology
[dezie | dezie ebe o si]Ndị Luwo (ma ọ bụ Jur Col) na-asụ asụsụ Luwo, otu agbụrụ dị na South Sudan . Jur bụ exonym sitere n'asụsụ Dinka mpaghara nke ndị na-asụ ya bụ ndị agbata obi Luwo na ugwu na ọwụwa anyanwụ. [1] Ojiji mbụ nke Dinka, nke na-abụghị nke ehi na-ejide ehi abụghị nke ndị Jur. Jur Col ("black Jur") ka a na-eji taa ewepụ Luwo site na otu Jur ndị ọzọ. [ a chọrọ nkọwa ]
Ọnọdụ
[dezie | dezie ebe o si]Dhe Luwo bụ asụsụ na-emepe emepe ugbu a. Nke pụtara na asụsụ ahụ na-etolite asụsụ ederede ya, olumba ọkọlọtọ na ime ka ọ dị ọhụrụ. [2]
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Consonants
[dezie | dezie ebe o si]Labial | eze | Alveolar | Palatal | Velar | Glottal | ||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Ihu imi | m | n̪ | n | ɲ | ŋ | ||
Plosive | voiceless | p | t̪ | t | c | k | ʔ |
voiced | b | d̪ | d | ɟ | g | ||
Trill | r | ||||||
N'akụkụ | l | ||||||
Odika | w | j |
- /k/ nwere ike na-anụ mgbe ụfọdụ ka [ɣ] na intervocalic ọnọdụ.
- /ŋ/ nwere ike ịnụ mgbe ụfọdụ dị ka [h] n'ọnọdụ intervocalic n'etiti ndị na-asụ olumba ọwụwa anyanwụ.
- Enwere ike ịnụ /r/ dị ka mgbata [ɾ] n'ọnọdụ ikpeazụ.
- Ụda niile na-ada ụda ma e wezụga nkwusị ụda olu /b, d̪, d, ɟ, ɡ/ na glides abụọ / w, j/ nwere ike ime dị ka ekpochapụ [Cː].
- Labialization [Cʷ] nwere ike ime n'etiti consonants niile ma e wezụga /d̪, ɟ, n̪, n, r, w, j/.
- Ọkpụkpụ [Cʲ] nwere ike ime n'etiti consonants /t, c, d̪, ɡ, m, l/. [3]
Udaume
[dezie | dezie ebe o si]+ ATR | -ATR | |||||
---|---|---|---|---|---|---|
N'ihu | Central | Azu | N'ihu | Central | Azu | |
Mechie | i iː | ị ị | ɪː | ʊ ʊː | ||
N'etiti | eː | ʌ̈ ʌ̈ː | o oː | ɛː | ɔ ɔː | |
Mepee | a aː |
+ ATR | -ATR | |||||
---|---|---|---|---|---|---|
N'ihu | Central | Azu | N'ihu | Central | Azu | |
Mechie | i̤ i̤ː | ṳ ṳː | ɪ̤ ɪ̤ː | ʊ̤ ʊ̤ː | ||
N'etiti | e̤ e̤ː | ʌ̤̈ ʌ̤̈ː | o̤ o̤ː | ɛ̤ ɛ̤ː | ɔ̤ ɔ̤ː | |
Mepee | a̤ a̤ː |
Akpaokwu atụ
[dezie | dezie ebe o si]Bekee | Luwo |
---|---|
Nnọọ, kedu ka ị mere?) | Mahdhia (Ni dih)? |
Adị m mma (ọ nweghị ihe ọjọọ) | Jide m obi ụtọ. |
Kedu aha gị? | Ningi nga'a? |
Aha m bụ Dimo. | Nyinga Dimo. |
Nwata | Nyithiin |
Nwa nwoke | Nyidhohg |
Nwa agbọghọ | Nyakuo |
Chukwu di uku. | Juag Duohng. |
Ọ dị mma | Ber |
Daalụ! | Kori! |
Obi dị m anụrị. | Ciwnya med. |
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Santandrea (1968). The Luo of the Bahr el Ghazal (Sudan). Bologna: Editrice Nigrizia.
- ↑ "Language Development", Ethnologue, 2012-11-20. Retrieved on 2016-10-27.
- ↑ Storch (2014). A Grammar of Luwo: An anthropological approach. Amsterdam/Philadelphia, Amsterdam: John Benjamins.