Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Kaili

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Kaili
A mụrụ ya  Indonesia
Ógbè Sulawesi
Ndị na-asụ asụsụ ala
(430,000 e depụtara 2000 ọnụ ọgụgụ - 2007) [1]
Koodu asụsụ
ISO 639-3 N'ụzọ dị iche iche:lew - Ledo Kaili - Da'a Kailiunz - Unde Kailibrs - Baras
  
  
  
  
Glottolog comm1248
ELP Ebe a na-ere mmanya

Kaili bụ ahụmahụ Austronesian nke alaka Celec, ọ bụkwa otu n'ime nhọrọ ndị isi nke Central Sulawesi.  Ebe etiti nke mpaghara Kaili bụ mba Palu_River" id="mwEQ" rel="mw:WikiLink" title="Palu River">Osimiri Palu nke na-agbasa n'ebe ndịda site na isi obodo Central Sulawesi, Palu..

Asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]

N'ile anya nke ọma, ọ ga-ekwe omume ịmata ọdịiche dị iche iche iri na isii nke Kaili. N'ịgbaso omume nke ndị Kaili n'onwe ha, a na-akpọ ụdị ọ bụla aha onye na-emegide ya. Dịka ọmụmaatụ, na mpaghara Tawaili n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ nke Palu, ndị na-asụ Kaili na-eji rai dị ka okwu ha maka 'Mba', ebe ndị na-ekwu okwu na mpaghara Parigi na Gulf of Tomini na-eji tara. Enwere ike ịkpọ ụdị abụọ a 'Kaili Rai' na 'Kaili Tara', n'agbanyeghị ma mmadụ bu n'obi ka a were ụdị ndị a dị ka asụsụ, olumba, ma ọ bụ subdialects. A pụkwara ịkpọ ụdị ndị a 'Tawaili' na 'Parigi'.

Tebụl na-esonụ bụ ndepụta nke ụdị Kaili kachasị ala, nke negator na aha ọzọ (s) gosipụtara nke a maara nke ọ bụla.

Onye na-ajụ Aha ndị ọzọ
ende ToriBara, Baras
tado To ri Io, Torio, Toriu
India Gaa na Kanggone, Banja
da'a Dombu, Ịga Dombu
unde Loli, Lole
Ndepu Ganti
ledo Palu
doi Mamboro, Kayu Malue
ija Sigi
N'oge uto Sibalaya
edo Sidondo
taa Palolo
rai Tawaili, Tawaili-Sindue
radius Kori
tara Parigi, Pahigi
gị Sausu, Dolago-Sausu

Nchịkọta nke ụdị Kaili

[dezie | dezie ebe o si]

Adriani 1914

[dezie | dezie ebe o si]

Onye ọka iwe nke bụ Nicolaus Adriani akwụkwọ ndekọ aha.[1]  N'ime ọrụ mbụ a, ọtụtụ ụdị Kaili ka na- map onye edemede.

  • Tawaili (= Rai)
  • Palu (= Ogwe aka)
  • Lole (= Unde)
  • Ganti (= Ndepuu)
  • Sigi (= Ija)
  • Pakuli (= Ado, Edo)
  • Parigi (= Tara)
  • Sausu (= Ta'a)

Esser 1938

[dezie | dezie ebe o si]

Onye ọkà mmụta S. J. Esser kewara Kaili n'ime ihe àmà ahụ, etiti na malite mmalite.  [1] Esser ejighị n'aka ma nkewa ya na- anya anya olumba ma ọ bụ ọrụ, mana Noorduyn kwubiri na ya bu n'obi otu ọrụ nwere olumba atọ..

  • West Kaili (= Ende, Tado, India, Da'a, Unde, Ndepuu)
  • Central Kaili (= Ledo, Ado, Edo, Ija, Taa)
  • East Kaili (= Rai, Tara, Ta'a)

Kruyt 1938

[dezie | dezie ebe o si]

N'iji anthropological akụkụ ahia, Alb.  [Ihe e dere n'ala ala peeji] C. Kruyt kewara ndị obodo a n'ime 'mgbaaka' ma ọ bụ 'okirikiri' atọ.

  • Mgbaaka Pakawa (= Ende, Tado, India, Da'a)
  • Mgbaaka Kaili (= Unde, Ndepuu, Rai, Tara, Ta'a, Doi, Ledo)
  • Mgbaaka Sigi (= Ado, Edo, Ija, Taa)

Barr na Barr 1979

[dezie | dezie ebe o si]

Barr na Barr logo otu ngosi nwere olumba isii (ha gụ Kulawi dị ka olumba nke asaa, mana ha End na Tado n'ihe nchebara echiche ebe ọ bụ na ihe asụ ụdị na Central Sulawesi).

  • Pekava (= India, Da'a)
  • Banava (= Unde, Ndepuu)
  • Tawaili-Sindue (= Rai)
  • Parigi (= Tara, Ta'a)
  • Palu (= Eze, Ogwe aka)
  • Sigi (= Ado, Edo, Ija, Taa)

Ethnologue 2009

[dezie | dezie ebe o si]

Ethnologue (16th ed., 2009) akara anọ.  N'ime nkewa a, a na-ewere Kaili Ledo nke ọma dị ka ụdị 'ihe niile ọzọ' 'na-echere achọpụta ụzọ ọzọ..'

  • Baras (= Ende)
  • Kaili Da'a (= Tado, India, Da'a)
  • Kaili Ledo (= Raio, Rai, Tara, Ta'a, Doi, Ledo, Ado, Edo, Ija, Taa)
  • Kaili Unde (= Unde, Ndepuu)

Ihe edeturu

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Ledo Kaili at Ethnologue (18th ed., 2015) (subscription required)
    Da'a Kaili at Ethnologue (18th ed., 2015) (subscription required)
    Unde Kaili at Ethnologue (18th ed., 2015) (subscription required)
    Baras at Ethnologue (18th ed., 2015) (subscription required)