Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Kalagan

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Kalagan bụ ụyọkọ olumba Austronesia nke mpaghara Davao nke Mindanao na Philippines . A na-asụkwa ya n'akụkụ ole na ole nke Caraga, ka dị na Mindanao.

Ethnologue depụtara ebe ndị a maka Kalagan.

  • Davao del Sur Province: ndịda ọdịda anyanwụ nke Davao City, n'akụkụ oke osimiri
  • Ndagwurugwu Compostela na mpaghara Davao del Norte : gụnyere Samal na agwaetiti ndị metụtara ya, na ime obodo n'akụkụ ọwụwa anyanwụ nke Davao Gulf.
  • Davao Oriental Province ugwu

Olumba olu Kalagan bụ:

  • Olumba Isamal : a na-asụ na Samal, Davao del Norte
  • Western Kalagan : a na-asụ na Davao Oriental Province
  • Lupon : A na-asụ ya na Davao del Sur Province, n'akụkụ ọwara mmiri ruo Hagonoy na Guihing dị nso na Digos.
  • Eastern Kalagan : A na-asụkarị na Davao Oriental Province

Olumba ndị ọzọ gụnyere Kagan Kalagan nke a na-asụ n'akụkụ Digos dị na Davao del Sur Province ebe e nwere ndị na-asụ puku isii, yana Tagakaulo nke a na-asụ na Davao del Sur Province (akụkụ ọdịda anyanwụ nke Davao Gulf, site na Digos n'ebe ndịda ruo Bugis na n'ime ime obodo), Sarangani Province (Malungon Colipda) na obodo Kumbi ( Malungon Municipality). Mpaghara South Cotabato ( Tampakan ).

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]
Labial eze /



Alveolar
Palatal Velar Glottal
Plosive enweghị olu p t k ʔ
kwuputara b d ɡ
Ihu imi m n ŋ
Nke na-ese okwu s
Rhotic ( ɾ )
N'akụkụ l
Odika w j
  • /d/ nwere ike ịnwe allophone nke [ɾ] n'ọkwa intervocalic.
N'ihu Central Azu
Mechie i ɨ u
N'etiti ɛ
Mepee a
  • Enwere ike ịnụ /ɨ/ ka [ə] n'ime mkpụrụokwu emesiri ike n'okwu ikpeazụ mgbe ọ na-ebu ụzọ /ʔ/.
  • /i, a/ nwere ike ịnụ ka [ɪ, ʌ] na mkpụrụokwu mechiri emechi.
  • a na-anụ /ɛ/ ka [æ] mgbe a gachara /m/.
  • A na-anụ /u/ ka [o] n'ọnọdụ ikpeazụ. [1]

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Wendel (1978). Kaagan-Kalagan phonemic statement, 191–203.