Asụsụ Koho
Koho ma ọ bụ K'Ho bụ asụsụ South Bahnaric nke ndị Koho na ndị Mạ na-asụ, ọkachasị na mpaghara Lâm Đồng nke Vietnam . Ọ dị nso na asụsụ Mnong .
Otu obere na olumba
[dezie | dezie ebe o si]Enwere opekata mpe otu iri na abụọ Kơho maka mpaghara ahụ: Chil (Cil, Til); Kalop (Tulop); Kơyon (Kodu, Co-Don); Làc (Làt, Lach); Mà (Mạ, Maa); Nồp (Nop, Xre Nop, Noup); Pru; Ryông Tô (Riồng, Rion); Sop, Sre (Chau Sơre, Xrê); Tal (To La); na Tring (Trinh). Ọ bụ ezie na Mạ/Maa bụ otu olumba Koho, ndị Mạ na-amata dị ka agbụrụ dị iche. [1]
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Data n'okpuru bụ Olsen (2015). [1]
Consonants
[dezie | dezie ebe o si]Consonants mbụ
[dezie | dezie ebe o si]Bilabial | Alveolar | Palatal | Velar | Glottal | ||
---|---|---|---|---|---|---|
Kwụsị | Enweghị olu | p | t | c | k | ʔ |
Achọsiri ike | pʰ | tʰ | cʰ | kʰ | ||
Ekwuru | b | d | ɟ | g | ||
Na-adịghị mma | ɓ | ɗ | ||||
imi | m | n | ɲ | ŋ | ||
Nke na-ese okwu | s | h | ||||
Rhotic | r | |||||
Odika | w | l | j |
- Ekwentị /r/ bụ nke a na-akpọkarị alveolar trill [r] mana ọ na-agbadakarị ka ọ bụrụ flap [ɾ] mgbe ọ na-eme dị ka akụkụ nke abụọ na ụyọkọ consonant.
Consonants ikpeazụ
[dezie | dezie ebe o si]Bilabial | Alveolar | Palatal | Velar | Glottal | ||
---|---|---|---|---|---|---|
Kwụsị | p | t | c | k | ʔ | |
Ihu imi | m | n | ɲ | ŋ | ||
Nke na-ese okwu | s | h | ||||
Rhotic | r | |||||
Odika | w | l | j |
- Tupu agba ikpeazụ nke palatal /c/ na /ɲ/, e nwere audible palatal offglide ka ụdaume [Vʲ] dị, nke mere na /pwac/ 'anụ' ka a na-akpọ [pwaʲc] na /ʔaɲ/ 'I (onye otu onye)' dị ka [ʔaʲɲ].
Udaume
[dezie | dezie ebe o si]N'ihu | Central | Azu | |
---|---|---|---|
Elu | /i/ | /ɨ~ɯ/ | /u/ |
N'etiti etiti | /e/ | /ǝ/ | /o/ |
Oghere-etiti | /ɛ/ | /ɔ/ | |
Dị ala | /a/ | /ɑ/ |
- Ụdaume dị iche n'ogologo .
Ọmụmụ ihe ọmụmụ
[dezie | dezie ebe o si]Ngwakọta
[dezie | dezie ebe o si]Ịgbakọta bụ ụzọ a na-ejikarị emepụta okwu ọhụrụ na Koho. Ụfọdụ ọmụmaatụ:
- muh mat 'face' < muh ( [muh] ) 'imi' + ute ( [mat] ) 'anya'
- phe mbar 'osikapa arapade' < phe ( [phɛ] ) 'osikapa a kpara akpa' + mbar ( [mbar] ) 'na-arapara'
- ôi ao 'clothes' < ôi ( [ʔoːj] ) 'mkpuchi' + ao ( [ʔaːw] ) 'uwe elu'
Mgbakwunye
[dezie | dezie ebe o si]Otu n'ime prefixes na-arụpụta ihe na Sre bụ ihe na-akpata tơn- [tən-], na-atụgharị ngwaa intransitive ka ọ bụrụ ngwaa na-akpata. Ọ bụrụ na ngwaa agbagoro agbagoro nwere mbido imi, yabụ etinyere iwu ịzere ụyọkọ imi.
Okwu | Pụtara | Ụdị agbagoro agbago | Pụtara |
---|---|---|---|
Duh [duh] | na-ekpo ọkụ | ndụ [tənduh] | ime ka ọkụ |
chơt [cʰət] | ịnwụ | ihe [təncʰət] | igbu |
mgbanaka [riŋ] | ka ọ dị larịị, larịị, nhata | ihe [tənriŋ] | ka haha nhata, mee nke ọma |
mut [mut] | ịbanye | mkpọ [təmut] | ime banye |
muu [muː] | rịdata, gbadaa | tơmuu [təmuː] | ime ka rịdata, gbadata |
Ntụtụ aka omenala
[dezie | dezie ebe o si]- Ihe ngosi acrobatic Vietnamese Teh Da r nke Lune Productions na-eji asụsụ Koho.
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]prefixes na-arụpụta ihe na Sre bụ ihe na-akpata tơn- [tən-], na-atụgharị ngwaa intransitive ka ọ bụrụ ngwaa na-akpata. Ọ bụrụ na ngwaa agbagoro agbagoro nwere mbido imi, yabụ etinyere iwu ịzere ụyọkọ imi.
- ↑ 1.0 1.1 Olsen (2015). "Kơho-Sre", in Jenny: The Handbook of Austroasiatic Languages. Leiden: Brill. Olsen, Neil H. (2015). "Kơho-Sre". In Jenny, Mathias; Sidwell, Paul (eds.). The Handbook of Austroasiatic Languages. Leiden: Brill. Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>
tag; name "handbook" defined multiple times with different content