Asụsụ Kulung (Nepal)
| Kulung kulu riŋ | ||
|---|---|---|
| Spoken in: | Nepal and India (Sikkim, Darjeeling, Kalimpong) | |
| Total speakers: | Templeeti:Sigfig | |
| Language family: | Sino-Tibetan Tibeto-Burman Mahakiranti (?) Kiranti Central Khambu Kulung | |
| Language codes | ||
| ISO 639-1: | none | |
| ISO 639-2: | — | |
| ISO 639-3: | cuw — Chukwa | |
| Note: This page may contain IPA phonetic symbols in Unicode. | ||
Kulung (autonym: Kuluラ, [kulu rɪŋ]) bụ otu n'ime Asụsụ Kiranti. A na-eme emu na mmadụ 33,000 na-asụ ya. Van Driem (2001) egwu Chukwa dị ka olumba.
Ebe ndị a na-anọ
[dezie | dezie ebe o si]Kulung n'ihe dị ka obodo iri dị n'elu nọrọ Hoṅgu ma ọ bụ Hoṅgu (nke na-esite na Dūdhkosī), na Solukhumbu District nke Sagarmāthā Zone, Nepal. Obodo ndị isi na-asụ obodo Kulung bụ Chhemsi na Chheskam. Ndị Kulung na-ewere otu olumba nke akara a na-asụrụ n'obodo abụọ a dị ka ụdị ịkpọ aha. N'okpuru mmirika, n'ụdị nke osimiri Huṅga, n'ime obodo ndị a na-akpọ Luchcham, Gudel, Chocholung, Nāmluṅg, Pilmo, Bung, Chhekmā, na Sātdi, a na-asụ ụdị Kulung ndị na-adịabụ mma..
- Ndagwurugwu Osimiri Hongu, Ógbè Solukhumbu, Ógbè Sagarmatha: Bung, Pelmang, Chhemsing, Chheskam, Lucham, Chachalung, Satdi, Gudel, Namlung, Sotang, na obodo Chekma
- Mpaghara Sankhuwasabha, Mpaghara Kosi: Mangtewa, Yaphu, na Seduwa VDCs
- Mpaghara Bhojpur, Mpaghara Kosi: Phedi, Limkhim, Khartanga, na Wasepla VDCs
Ọmụmụ ụdaolu
[dezie | dezie ebe o si]Asụsụ Kulung egwu Sotang (Sotaring, Sottaring), Mahakulung, Tamachhang, Pidisoi, Chhapkoa, Pelmung, Namlung, na Khambu. Kulung na-eme ka ndụ dị n'etiti ụkwụume na ụfọdụume iri na otu. E nwere usoro ụzọ atọ: dorso-Velar, ezé, na egbugbere ọnụ, usoro ọ elelu nwere olu na-Enweghị ume, olu na-ahụ mma, na ụdị olu na-azụ ume. E nwere atɔ voiced imi, anɔ approximants, otu vibrant, otu fricative, na atɔ affricates..
Mkpụrụedemede
[dezie | dezie ebe o si]Kulung nwere ụdaume isii dị mkpirikpi na ụdaume isii ogologo:
| N'ihu | Central | Ịlaghachi azụ | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| short | long | short | long | short | long | |
| N'akụkụ | i | iː | u | uː | ||
| N'etiti | e | eː | ə | əː | ɔ | ɔː |
| Emeghe | a | aː | ||||
- Mkpụrụedemede ihu na nke etiti anaghị agba gburugburu, ebe ụdaume azụ na-agba gburugburu.
Mkpụrụ okwu
[dezie | dezie ebe o si]| Bilabial | Ezé ezé | Palatal | Velar | Mkpịsị aka | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Ụgbọ imi | m | n | ŋ | |||
| olu na-enweghị ume | p | t | tɕ | k | ʔ | |
| kwuru okwu | b | d | dʑ | g | ||
| onye na-enweghị olu | pʰ | tʰ | tɕʰ | kʰ | ||
| Ihe na-egbu egbu | enweghị olu | s | ||||
| kwuru okwu | ɦ | |||||
| Ọkpụkpụ | ɾ | |||||
| Ihe ndị na-eru nso | w | l | j | |||
| IPA | Ihe Nlereanya | ||
|---|---|---|---|
| /k/ | /koŋ/ | [kɔŋ] | 'M' |
| /kʰ/ | /kʰoŋ/ | [kʰɔŋ] | 'arịa ọla' |
| /g/ | /goŋ/ | [gɔŋ] | 'nkewa nke agbụrụ' |
| /p/ | /mampai/ | [mampai] | 'Ọ gbaghị. ' |
| /pʰ/ | /mampʰai/ | [mampʰai] | 'Ọ tụgharịghị ya. ' |
| /b/ | /mambai/ | [mambai] | 'Ọ bịaghị. ' |
| /t/ | /tite/ | [tite] | 'Ọ na-ere ọkụ. ' |
| /tʰ/ | /tʰite/ | [tʰite] | 'Ọ mụ anya. ' |
| /d/ | /dite/ | [dite] | 'Ọ na-eyi àkwá. ' |
| /tɕ/ | /tɕi/ | [tɕi] | 'nri' |
| /tɕʰ/ | /tɕʰi/ | [tɕʰi] | 'mkpokoro' |
| /dʑ/ | /dʑi/ | [dʑi] | 'obi ụtọ' |
| /s/ | /si/ | [si] | 'Lous' |
| /m/ | /ma/ | [ma] | 'nne' |
| /n/ | /na/ | [na] | 'nwanne nwanyị okenye' |
| /ŋ/ | /ŋa/ | [ŋa] | 'azụ̀' |
| /ɾ/ | /ɾiŋ/ | [ɾiŋ] | 'asụsụ, okwu' |
| /l/ | /liŋ/ | [liŋ] | 'yeast' |
| /j/ | /ja/ | [ja] | 'ọnụ ọnụ' |
| /w/ | /wa/ | [wa] | 'mmiri ozuzo' |
| /ɦ/ | /ɦu/ | [ɦu] | 'ogwe aka' |
| /ʔ/ | /ʔa/ | [ʔa] | ' (ihe ịrịba ama nke ergative) ' |
Ọdịdị aha
[dezie | dezie ebe o si]N'ime ụdị aha ndị a bụ akụkụ ndị na-esonụ nke okwu: aha, adjectives, nnọchiaha na nọmba. E nwere ụkpụrụ ọdịdị doro anya maka ịmata ọdịiche dị n'etiti aha na ngwaa. Ọ bụ ezie na enwere ike ịdepụta aha maka ikpe na ọnụọgụ, a na-edepụta ngwaa maka onye, ọnụọgụgụ, na oge. Enweghị okike na asụsụ na Kulung.
Aha nnọchiaha
[dezie | dezie ebe o si]Ndị akụkụaha Kulung iri nwere ọnụọgụ atọ (otu, na ọtụtụ) mbụ na mmadụ atọ (onye nke abụọ na onye nke atọ) yana nke zuru oke / naanị. Enweghị Ọdịiche nwoke na mmanya.
| Otu | Abụọ | Ọtụtụ | |
|---|---|---|---|
| Nke mbụ pụrụ iche | N'ihi ya, ọ bụ 'M' | kaska 'anyị (ya na ya) ' | keika 'anyị (anyị niile, mụ onwe m) ' |
| Nke mbụ gụnyere | - | kas 'anyị (anyị na m) ' | kei 'anyị (anyị niile, mụ onwe m) ' |
| Nke abụọ | 'ị' | ochie 'ị (abụọ) ' | anni 'ị (ndị na-eme ihe nkiri) ' |
| Nke atọ | ŋkə 'ya/ya' | - | N'ịkụ 'ha' |
Ikpe
[dezie | dezie ebe o si]Kulung nwere ikpe iri na atọ. A na-akpata njedebe ikpe na aha nwere ma ọ bụ na-emetụta mmetụta na- otu. Allomorphy nke njedebe ikpe dabere na ma aha ahụ na-agwụ na ikeume ma ọ bụ ikeume. N'okpuru ebe a na-egosi njedebe nke aha lam 'okporo ụzọ'.
| Ihe omuma | Suffix | Nkwadebe Bekee. | Ihe Nlereanya | Nsụgharị |
|---|---|---|---|---|
| ihe na-enweghị isi | - | - | lam | okporo ụzọ |
| mkpụrụ ndụ | -mi | nke / 's | lam-mi | nke (a) ụzọ / ụzọ |
| ergative | -ʔa | - | lam-ʔa | okporo ụzọ |
| ngwá ọrụ | -ʔa | site na | lam-ʔa | n'okporo ụzọ |
| vocative | -ʔa | - | lam-ʔa | O ụzọ |
| ebe obibi 1 | -pi | na, na, na | lam-pi | n'okporo ụzọ |
| ebe obibi 2 | -na | na, na, na | ihe mgbochi | n'okporo ụzọ (n'ọkwa dị elu) |
| ebe obibi 3 | -pu | na, na, na | lam-pu | n'okporo ụzọ (n'okpuru) |
| ebe obibi 4 | -pa | na, na, na | lam-pa | n'okporo ụzọ (n'otu ọkwa) |
| comitative | -lo | na | na-eme ya | na okporo ụzọ |
| ablative | -ka | site na | lam-ka | site n'okporo ụzọ |
| eletrik | -pika | site na mpụga | lam-pika | site n'èzí ụzọ |
| mgbasa ozi | -la | site na, site na | na-eme ka ọ dị mma | n'okporo ụzọ |
Ọdịdị okwu
[dezie | dezie ebe o si]A na-eji usoro dị ime anya nke pronominalisation mara ngwaa Kulung, nke a na-ahụ mgbidi nke isi. Njedebe onwe onye nwere morphemes na- echiche dị ka oge, onye ọrụ, onye ọrịa, ọnụ ọgụgụ, na iche. Dabere na ọnụ ọgụgụ nke okwu na ọnọdụ ha na okwu, ngwaa ọ blá na Kulung bụ nke otu ụdị mgbanwe.[1] A na-egosi njikọ zuru oke nke ngwaa ndị sitere na ụdị dị iche iche iche na ihe mgbakwunye nke abụọ. Dị ka ọ dị n'asụsụ ndị ọzọ Kiranti, a na-ahụ ngwaa dị iche iche na Kulung. Ngwakọta ngwaa ndị nwere ogwe aka ngwa na-ahụ nke na- echiche echiche semantic na ngwaa bụ isi. Okwu ndị ọzọ a na-ahụ na Kulung bụ gerund, imperative, supine na infinitive.[1]
| Enweghị ihe ziri ezi | N'oge na-adịghị anya | A jụrụ ya tupu ya eruo | |
|---|---|---|---|
| 1s | site na ya: | mana | nne na-eri |
| 1di | site na nke a | site na nke a | nne n'otu n'otu |
| Nke 1 | per-ci-ka | per-a-ka | mam-per-s-ka |
| 1pi | n'oge gara aga | site na i | nne na-eri |
| 1pe | per-ya-ka | per-i-ka | mam-per-i-ka |
| 2s | n'otu n'otu | site na | nne na nwa |
| 2d | site na nke a | site na nke a | nne na-ebughị ụzọ |
| 2p | per-ni | per-a-ni | nne na nna |
| 3 | n'otu n'otu | site na | nne na nna |
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedHLP
Akwụkwọ
[dezie | dezie ebe o si]Tolsma, Gerard Jacobus (2006). A Grammar of Kulung, Languages of the Greater Himalayan Region. ISBN 9789004153301.
Njikọ mpụga
[dezie | dezie ebe o si]- WALS - Kulung
- Himalayan Languages Project[usurped]