Asụsụ Maia
Maia bụ asụsụ Papuan a na-asụ na Madang Province nke Papua New Guinea, ma bụrụ onye otu ezinụlọ asụsụ Trans-New Guinea . [1] O nwere ọnọdụ ihe ize ndụ nke 6a, nke pụtara na ọ bụ asụsụ siri ike na nke na-adịgide adịgide nke ọgbọ niile na-asụ. Dịka ngụkọ 2000 siri dị, e nwere ihe dị ka ndị na-asụ asụsụ 4,500 dị ndụ, ndị kewara n'etiti obodo iri abụọ na abụọ na mpaghara Almani nke okpuru ọchịchị Bogia . [2]
Enwere ọdịiche dị na Maia a na-asụ n'etiti obodo, mana enwere ike kewaa ya n'asụsụ abụọ bụ isi. N'ime olumba abụọ a, Main Dialect na-agụta ihe dị ka ụzọ atọ n'ụzọ anọ nke ndị ọkà okwu yana asụsụ ndịda na-edekọ otu ụzọ n'ụzọ anọ nke fọdụrụ. Ọdịiche dị iche iche nke olu olu na-abụkarị nke a ga-ebu amụma ya na naanị obere mgbanwe dị na ịkpọ okwu. Ozi e gosiri n’isiokwu a gbadoro ụkwụ na olumba Wagedav, otu obere olumba nke a na-asụ n’obodo Wagedav. [1]
Aha ndị ọzọ maka asụsụ ahụ bụ Banar, Pila, Saki, Suaro, Turutap, na Yakiba.
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Ndekọ ụda ụda nke Maia pere mpe, dị ka ọ dị n'asụsụ ndị si Papua New Guinea.
N'ọnọdụ ụfọdụ, a na-agbanwe ụdaume na consonants n'ofe morphemes n'otu okwu. A kọwapụtara iwu morphophonemic ndị a na ngalaba a.
Consonants
[dezie | dezie ebe o si]| Bilabial | eze | Alveolar | Palatal | Velar | |
|---|---|---|---|---|---|
| Plosives: enweghị olu
Ekwupụtara ya |
p
[p, pʰ, p̚] b [b, p] |
t̪
[t̪, t̪ʰ, t̪̚] d̪ [d̪, t̪] |
k
[k, kʰ, k̚] g [g, ɣ, k] | ||
| imi | m | n̪ | (ŋ) | ||
| Mpịakọta | ɾ
[r, ɾ, ɾ̻] |
||||
| Nke na-ese okwu | β
[β, ɸ] |
s̪
[s̪, ɕʷ] |
|||
| Odika | j | ||||
| Ihe dị n'akụkụ | l |
Igwe okwu labiovelar ihe ruru /w/ bụ naanị consonant nwere ọtụtụ ebe na Maia.
Udaume
[dezie | dezie ebe o si]Maia nwere fọnịm ụdaume ise bụ isi na eserese dị n'okpuru: [1]
Mgbakwunye mpụta
[dezie | dezie ebe o si]Mgbakwunye na Maia bụ nke kachasị n'ụdị suffixes.
Enwere ike iji suffix nominalizing - arav mepụta aha sitere na mgbọrọgwụ ngwaa. Dịka ọmụmaatụ, 'wadib' pụtara 'ịrụ ụka', mana 'wadib-arav' pụtara 'esemokwu' (p. 40). [1]
Enwere ike iji suffix na-ekwu okwu -(n)a iji mepụta ngwaa sitere na aha na nkọwapụta, dịka ọ dị n'okwu maka ọcha, 'waia' (p. 45): [1] Enwere klaasị anọ nke suffixes ngwaa na-akpata, nke enwere ike ịtinye na njedebe nke mgbọrọgwụ ngwaa dị adịbu iji mesie mmekọrịta kpatara ike. Mgbakwunye ndị a bụ -tate, -te, -ọnụego, na -de . Dịka ọmụmaatụ, 'ebe' ('eteta') bụ nna nna 'ebetate' ('ịkpọte (onye)') (p. 46). [1]
Mgbakwunye na-abụghị nke ewepụtara
[dezie | dezie ebe o si]Naanị klaasị nke mgbakwunye na-abụghị nke ewepụtara na Maia bụ prefixes onye nwe. A na-agbakwunye prefixes ndị a n'ihu adjective iji gosi onye nwere aha ahụ, dị ka achịkọtara na tebụl dị n'okpuru. Ewubere ọdịiche dị n'etiti singularity na plurality na ọdịiche dị na usoro nrụgide. [1]
Mgbanwegharị
[dezie | dezie ebe o si]Ntugharị aha n'uju ma ọ bụ akụkụ dị iche iche na Maia nwere ike igosi ọtụtụ, ụdị mbelata nke okwu mbụ ma ọ bụ ọzọ, ụdị adverb ewepụtara nke okwu ahụ. Enwere ike ikwugharị okwu Maia ' kuvik ' ('akụkụ') dị ka ' kuvik kuvik ' ka ọ pụtara 'akụkụ ọ bụla' (p. 41). Okwu maka 'ụlọ' bụ ' dawa ' na okwu maka obere ụlọ bụ ' dawadawa ' (p. 41). N'ikpeazụ, ihe atụ nke ikpe nke atọ bụ ' riwaro ' ('ọ dịghị ihe') emegharịgharịrị n'akụkụ n'ime ' ririwaro ' ka ọ pụta ìhè 'enweghị isi' (p. 41). [1]
Mmụgharị ngwaa n'uju ma ọ bụ akụkụ akụkụ na-egosi mmụba nke omume ahụ ma ọ bụ gosi omume ugboro ugboro. A na-enwekarị mmeghari n'ụdị abụọ dị iche iche: ma ọ bụ ikwughachi naanị mkpụrụokwu mbụ ma ọ bụ ikwughachi mgbọrọgwụ dum. Dịka ọmụmaatụ, ' gubue ' pụtara 'ịpịaji' ebe ' gugubue ' pụtara 'ịpịaji ugboro ugboro', na ' ipua ' pụtara 'ịkpụcha' ebe ' ipuaipua ' pụtara 'ịkpụgharị ugboro ugboro' (p. 49). [1]
Mgbanwegharị ma ọ bụ ngbanwe akụkụ nke adjectives nwere ike ịrụ ọrụ atọ dị iche iche: iji gosi mmụba, ọtụtụ, ma ọ bụ mbelata. Ihe atụ nke mmụgharị eji egosipụta nkwalite, ikwugharị okwu Maia maka 'mma' (' lov ') na-agbanwe ihe ọ pụtara na 'dị ezigbo mma' ( 'lovlov '). Mgbanwegharị nwekwara ike igosi ọtụtụ, dịka ọmụmaatụ 'nanam kani' ('osisi ukwu') na 'nanam kanikani ' ('osisi ukwu'), ma ọ bụ ' maia ' ('thing') na ' maiamaia ' ('ihe'). N'ikpeazụ, mmụgharịgharị nwere ike igosi ụdị mbelata nke okwu, dịka ọ dị na ' isav ' ('ọkụ') na ' isisav ' ('ọkụ'). [1]
Ndị na-eme mgbanwe
[dezie | dezie ebe o si]Okwu okwu
[dezie | dezie ebe o si]A na-edobe adverbs n'ihu ngwaa ahụ na nkebiokwu adverbial: [1]
Adjectives
[dezie | dezie ebe o si]A na-edobe adjectives ozugbo aha ha na-akọwa: [1]