Asụsụ Makyam
Makyam Naga (Lasam, Macham Naga, Makyan, Pongnyun, Paung Nyuan) bụ asụsụ Sino-Tibet a na-asụ na Myanmar . Olumba Western Makyam Naga na-ekekọrịta 99% myirịta okwu okwu . [1]
Ọ nwere njikọ chiri anya na asụsụ Konyak ndị ọzọ. Makyam bụ 31%–35% lexically yiri ya na Ponyo-Gongwang Naga, 29%–36% na Leinong Naga, na 27%–28% na Lao iche iche nke Konyak Naga . [1]
Nhazi
[dezie | dezie ebe o si]Makyam bụ nke obere ndị Khamniungic n'ime otu asụsụ Konyak –Chang (Naw Sawu 2016:6). Ọ nwere njikọ chiri anya na Leinong karịa na Khamniungan .
- Khamniungic
- Khiamniungan Naga
- Leinong-Makyam
- Leinong Naga
- Makyam Naga
Nkesa
[dezie | dezie ebe o si]A na-asụ Makyam n'ime obodo iri na atọ dị n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ Lahe Township na Hkamti Township, Sagaing Division, Myanmar ( Ethnologue ). Isi asụsụ dị iche iche bụ n'etiti obodo ọdịda anyanwụ Makyan na obodo Kuku.
A na-asụ Makyam n'ime obodo iri na asatọ ndị a, nke dị n'akụkụ ọwụwa anyanwụ nke obodo Lahe na Lahe Township, Ngalaba Sagaing, Myanmar. Ha gbakwụnye na ngụkọta nke ezinụlọ 1,026 na mmadụ 4,994 (Naw Sawu 2016:8). A na-enye aha obodo ochie n'ụba.
- San Tong (Nouk Hai)
- Makyam (Ngaung Ke)
- Kha Lai (Khun Old Kha Lai)
- New Kha Lai (Pyan Kha Lai)
- Long Khin (Long Nouk)
- Lun Htaung
- Wutha (Zay Tam Nouk)
- Kuku Nokkon (Khaunouk Hai)
- Myang Kuku (Khaunouk Suam)
- Ahang Kuku
- Iwu Taw (Wuta Ọhụrụ)
- Pin Htaung Lon Tie mkpu
- Lepandar
- Zi Phyu Kone, Kham Ti Township
- Sin Te
- Ma Kyam Kha
- Lahe
- Ma Kaw Rain
Ọtụtụ ndị na-asụ Makyam nwekwara ike ịsụ Leinong, dịka a na-asụ asụsụ abụọ n'otu mpaghara (Naw Sawu 2016: 10).
fonology
[dezie | dezie ebe o si]| Labial | eze | Alveolar | Palatal | Velar | Glottal | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Plosive | pʰ p | tʰ t | tʃ | kʰ k g | ʔ | |
| Nke na-ese okwu | v | θ | s z | ʃ ʒ | ɣ | h |
| Ihu imi | m | n | ɲ | ŋ | ||
| Odika | w | l r | j |
- /ə/ na-egosi naanị n'ime mkpụrụokwu mepere emepe.
Na mgbakwunye, a hụla diphthong ndị a: /ia/, /ua/, /uo/, /oa/, /ue/, /ɔu/, /uɛ/, /ei/, /ea/, /ie/, /iɛ/, /ou/, /au/, /ai/.
Makyam nwekwara ụda ise:
- [˧˩] - etiti ọdịda
- [˧˥] - n'etiti-ebili
- [˧] - etiti, larịị
- [˥˩] - elu-ada
- [˥] - elu, ọkwa
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]plural, yana dị iche iche onye nke mbụ gụ n'ebe ugwu Tamur, n'ebe ọdịda anyanw
- ↑ 1.0 1.1 Myanmar. Ethnologue: Languages of the World (2016). Archived from the original on 2016-10-10. Retrieved on 2025-03-16.. Ethnologue: Languages of the World. 2016. Archived from the original on 2016-10-10.