Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Mambai (Timor)

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Mambai
Ógbè East Timor
Ndị na-asụ asụsụ ala
130,000 (ọnụ ọgụgụ nke 2010) [1] 
Ọnọdụ gọọmentị
Asụsụ ndị ka nta a ma ama na
 
Koodu asụsụ
ISO 639-3 mgm
Glottolog mamb1306
ELP Mambae
Nkesa nke ndị na-asụ asụsụ Mambai na East Timor
Ihe atụ nke Asụsụ Tetum (n'aka ekpe), asụsụ Mambai (n'etiti) na Asụsụ Portuguese (n'ụzọ nri) na-eji tụnyere ibe ha.

Mambai, nke a na-akpọkwa Mambae ma ọ bụ Manbae, bụ akara Ndị Mambai na-asụ, ụzọ nke abụọ ikwubiga okwu ókè na mba nchoputa nke East Timor..

Ebe a na-ekesa ya

[dezie | dezie ebe o si]

Mambai bụ otu n'ime nhọrọ mba iri na ise a nabatara n'iwu.  Isi ụlọ ọrụ nke Mambai bụ Ermera, Aileu, Remexio, Turiscai, Maubisse Administrative Post, Ainaro Administrative Post na Same Administrative Post.   Ihe ka ọtụtụ n'ime ndị Timorese nọ n'Australia bụ ndị obodo Mambai.

A na-asụ Mambai n'ịbụ ndị dị gburugburu Dili, mgbe ndị Portugal amụ na obodo ahụ bụ isi obodo nke ndị Portugal Timor.  Ya mere, Tetum Prasa a na-asụ na Dili ka na-mmiri siri ike site na Mambai.[2]

Ọmụmụ ụdaolu

[dezie | dezie ebe o si]

Mkpụrụ okwu

[dezie | dezie ebe o si]
Akpụkpọ ahụ Alveolar Velar Mkpịsị aka
Ụgbọ imi m n
Plosive enweghị olu p t k
kwuru okwu b d ɡ
Ihe na-esiri ike f s h
Ihe na-atọ ụtọ r
Ihe atụ l
  • /r, h, k/ nwekwara ike ịnụ dị ka [ɾ, ħ, ʔ].
  • /p, k/ nwekwara ike ịnụ dị ka aspirated [ph, kh].
  • A na-anụkwa /d/ dị ka ụdaolu post-alveolar [d̠].
  • /t/ bụ obere aspirated tupu ụdaume dị n'etiti na nke dị ala. /t/ nwekwara ike ịnwe allophone [ts] mgbe ọ na-esote ụdaume dị elu.[3]
  • A naghị ewepụta mkpụrụedemede /p, b, t, d, k/ n'ọnọdụ ikpeazụ nke okwu.

Mkpụrụedemede

[dezie | dezie ebe o si]
N'ihu Central Ịlaghachi azụ
N'akụkụ i u
N'etiti etiti e o
N'etiti oghere ɛ ɔ
Emeghe a
  • /i, u/ nwekwara ike ịnwe mkpirisi allophones [ɪ, ʊ].[4][5]
Diphthongs
N'ihu Central
N'akụkụ ai na
N'etiti Ọ bụ ae n'oge gara aga

Asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]

Enwere ike kewaa Mambae n'asụsụ atọ dịka Fogaça si kwuo (2017): : 82: 82 

Ebe Ugwu Ọdịda Anyanwụ
  • Ihe oriri: Bazartete
  • Ermera: Hatulia
  • Ermera: Railaco
Ebe Ugwu Ọwụwa Anyanwụ
  • Ala: Laulara
  • Ala: Vila Grupo
  • Ala: Mmiri
  • Ainaro: Hatu-Builico
Ndịda
  • Ainaro: Hato-Udo
  • Manufahi-Same: Letefoho
  • Manufahi-Same: Betano

Ihe atụ nke ọdịiche dị iche iche na Mambae:

Ọnụ ọgụgụ
Ọnụ ọgụgụ Ebe Ugwu Ọwụwa Anyanwụ Ebe Ugwu Ọdịda Anyanwụ Ndịda
1 iid iid iid
2 ruu ruu ruu
3 teul teul teul
4 faat paat faat/paat
5 liim liim liim
6 neen hohon iid liim nai-ida
7 hitu hohon ruu liim nai-rua
8 ualu hoho teul liim nai-telu
9 sia hoho paat liim nai-fata/pata
10 saguul sakuul saguul
20 rua nuul guul ruu (saguul) haet rua
30 teul nuul guul teul (saguul) haet teul
40 faat nuul guul paat (saguul) haet faat/paat
50 lima nuul guul liim (saguul) haet liim
Aha nnọchiaha
Aha nnọchiaha Ebe Ugwu Ọwụwa Anyanwụ Ebe Ugwu Ọdịda Anyanwụ Ndịda
1.SG au au au
2.SG iit iit iit
3.SG ua ua ura
1.PL, gụnyere iit iit iit
1.PL, nke pụrụ iche aem aem aem
2.PL iim iim iim
3.PL roo roo room
Akwụkwọ Nsọ
Nkọwa Ebe Ugwu Ọwụwa Anyanwụ Ebe Ugwu Ọdịda Anyanwụ Ndịda
'ụlọ' pada fada uum
'dị mkpirikpi' bloko pada bada
Mmiri broe tita era
'ihe na-adịghị ọcha' kiniri rae foer
'ọtụtụ' doto klen rini
'ịgha ụgha' bea rau halaet
'na-eri' mua muu aa
'banana' muka mua muu

Ntụnyere nke okwu ndị ahọpụtara n'asụsụ Mambae:

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Mambai at Ethnologue (18th ed., 2015) (subscription required)
  2. Hull (24 August 2004). The Languages of East Timor: Some Basic facts. Instituto Nacional de Linguística. Archived from the original on 16 July 2006.
  3. Hull (2003). Southern Mambai. Instituto Nacional de Linguística of the Universidade Nacional Timor Lorosa'e. 
  4. I Nengah Sukarnyana (1997). Struktur Bahasa Mambai (in id). Jakarta: Pusat Pembinaan dan Pengembangan Bahasa. ISBN 979-459-777-5. 
  5. Hull (2001). Mambai Language Manual (Ainaro dialect). Dili: Sebastião Aparício da Silva Project.. 

Ịgụ ihe ọzọ

[dezie | dezie ebe o si]
  • Geoffrey Hull, Celestino de Araújo, and Benjamim de Araúxo e Corte-Real, Mambai Language Manual: Ainaro dialect, Sebastião Aparício da Silva Project, 2001.
  • Alexandra Y. Aikhenvald na Robert M. W. Dixon (ed), Grammars in contact: a cross-linguistic typology, Oxford University Press, 2006, Isi nke 6.
  •  
  •  

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]