Asụsụ Matsiguenga
| Matsigenka | |||
|---|---|---|---|
| Machiguenga | |||
| Matsigenka | |||
| Ụmụ amaala ka | Peru | ||
| Agbụrụ | 13,000 Machiguenga (2007) [1] | Ndị na-asụ obodo
|
6,200 (2007) [1] |
| Koodu asụsụ | |||
| ISO 639-3 | Ma ọ bụ:mcb - Machiguengacox - Nanti (Pucapukari)
|
Glottolog | mats1245
|
| ELP | Machiguenga | ||
Machiguenga (Matsigenka) bụ isi asụsụ Arawakan na ngalaba ngalaba ezinụlọ nke Campa . A na-asụ ya na Osimiri Urubamba na n'akụkụ Osimiri Manu dị na ngalaba Cusco na Madre de Dios nke Peru site n'ihe dịka mmadụ 6,200. Dị ka Ethnologue si kwuo, ọ na-enwe nrụgide sitere na Spanish na Quechua na mpaghara Urubamba, mana ọ na-arụsi ọrụ ike na ahụike na mpaghara Manu (ọtụtụ ndị na-asụ asụsụ bụ otu asụsụ na Matsigenka). Ọ dị nso na Nomatsiguenga na a na-ewere ha abụọ mgbe ụfọdụ dị ka olumba nke otu asụsụ; Ndị Machiguenga na-asụ ha abụọ . Nanti nwere nghọta n'otu akụkụ mana agbụrụ dị iche.
Enwere mmụgharị morphological dị ukwuu na Matsigenka; a na-ewere ya dị ka polysynthetic ma na-egosipụta morphology agglutinative, ebe a na-eji ma suffixes na prefixes akara dị iche iche ụdị mgbanwe .
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Consonants
[dezie | dezie ebe o si]| Labial | Alveolar | Palatal | Velar | Glottal | |||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| larịị | <small id="mwOA">enyi.</small> | larịị | <small id="mwPQ">enyi.</small> | ||||
| Plosive | p | t | tʲ | k | kʲ | ||
| Mmekọrịta | t͡s | t͡ʃ | |||||
| Nke na-ese okwu | β | s | ʃ | ɣ | ɣʲ | h | |
| imi | m | n | ɲ | ||||
| Rhotic | r | ||||||
- Ụda /p, t, tʲ/ a na-anụ ka a na-ekwu [b, d, dʲ] mgbe consonants imi. Enwere ike ịnụ ha dị ka prenasalized [ᵐb, ⁿd] n'ọnọdụ mmalite okwu.
- /β/ enwere ike ịnụ dị ka ụda dị nso [w, β̞] intervocalally n'etiti /a/ . A pụkwara ịnụ ya dị ka ụda olu [b] mgbe imi imi, na dị ka prenasal [ᵐb] n'ọnọdụ mmalite okwu.
- Ụda /ɣ, ɣʲ/ enwere ike ịnụ ka ụda dị nso [ɰ, ɰʲ] intervocalally na syllable-mbụ ọnọdụ, na /ɣʲ/ dị ka [ j ] na mgbanwe n'efu na ọnọdụ mmalite okwu. A na-anụkwa ha dị ka [ɡ, ɡʲ] mgbe ụda imi. /ɣ, ɣʲ/ enwere ike ịnụ dị ka prenasal [ᵑɡ, ᵑɡʲ] n'ọnọdụ mmalite okwu.
- /n/ enwere ike ịnụ ka [ ŋ ] tupu ụda velar. [2]
Udaume
[dezie | dezie ebe o si]| N'ihu | Azu | |
|---|---|---|
| Mechie | i | u |
| N'etiti | e | o |
| Mepee | a | |
- /i, u/ can be heard as semivowels [w, j] when preceding vowels.
Ihe atụ ederede
[dezie | dezie ebe o si]Apa Tasorintsi timatsirira enoku, nokogaigake impinkatsatasanoigakempira maganiro matsigenkaegi inkematsatasanoigakempira impegaigakempira Igoveenkariegite. Nokogaigake ontsatagakenkanira aka kipatsiku magatiro pikogakerira viro onkañotakempara otsatagaganira kara enoku. Pimpaigakenara omirinka nogaigakemparira.Pimagisantaerora novetsikaigakerira terira onkametite gara pikenkiagaiganaro. Ariotari nokañoigakari naroegi nomagisantaigakero yovetsikaigakerira tsipereakagaigakenarira tera nonkenkiagaigeri. Pimpampogiakoigakenara ganiri opokashigeigana garira noshintsitashigeigiro. Onti nokogaigake pishintsitagaigakenara ganiri yagaveaigaana kamagarini inkañovagetagaigaenara.
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]ikpeazụ nke asụsụ ahụ bụ Cherry O'Keefe (ma ọ bụ
- ↑ 1.0 1.1 Machiguenga at Ethnologue (18th ed., 2015) (subscription required)
Nanti (Pucapucari) at Ethnologue (18th ed., 2015) (subscription required) - ↑ Snell (1978). Machiguenga: Fonología y Vocabulario Breve. Pucallpa: Instituto Lingüístico del Verano.