Asụsụ Mbato

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Mbato, nke a makwaara dị ka Mbatto, Nghlwa, Potu ma ọ bụ Gwa, bụ asụsụ Kwa a na-asụ na Ivory Coast na Ghana. Ọ bụ otu n'ime asụsụ Potou abụọ, tinyere Ebrié. Ndị Mbato bi na mpaghara La Mé nke Ivory Coast, ọkachasị na mpaghara Oghlwapo na ngalaba Alépé.[1]

Omumu Udaolu[dezie | dezie ebe o si]

Mkpụrụ okwu[2]
Ọnụ Ezé ezé Palatal Velar Ọnụ na-ekpuchi egbugbere ọnụ
Plosives: fortis, na-enweghị olu p t c k
Plosives: fortis, voiced (b) d ɟ [ɟ, dʒ] g gb [g͡b]
Plosives: lenis, voiced ɓ1 Ọdịdị Ihe a na-akpọ China gɓ [g͡ɓ]
Ụda: Lenni ɓ2 [ɓ, m] j [j, ɲ] w [w, ŋw, ŋ͡m]
Ihe na-eme ka ihe sie ike f/(v) s/(z) h [x, h]

Mbato enweghị ụdaume ụdaume imi, mana ụdaume imi (lee tebụl dị n'okpuru) na-eme ka ụdaume [ɓ, l, j, w] na-amịkọrọ ma kpọọ ya dị ka [m, n, ɲ, ŋw].[2]

E nwere ụdaume abụọ, /ɓ1/ na /ɓ2/. A na-akpọ nke mbụ mgbe niile dị ka [ɓ], ebe a na-akpọ ya nke abụọ [m] n'ihe gbasara ụdaume imi.[3]

Ụda [b, v, z] bụ ndị dịpụrụ adịpụ ma na-apụta naanị na okwu ndị a gbazitere.[2]

Mkpụrụedemede[2]
Okwu Ụgbọ imi
N'akụkụ i u ɪ̃ ʊ̃
N'etiti e [e, ɪ] o [o, ʊ]
Emeghe Ọ bụ a Ọ bụ n'afọ ɛ̃ [Ọ dị na peeji nke 1]

Ọ bụ ezie na asụsụ Proto-Potou nwere ike ịnwe usoro ±ATR, ọ lara n'iyi na Ebrié ma hapụ naanị akara na Mbato.[2]

Asụsụ[dezie | dezie ebe o si]

Ụdị aha[dezie | dezie ebe o si]

Ntinye aha na Mbato na-aru oru iji kewaa uda di iche iche nke di n'etiti Mkpoolu na Ubara Na. Mbu ihe di otu a kaara ibuwanye ibu dika a na-ahu na-asusu Niger Congo ndi ozo.[2]

Ntinye aha anọ bụ ó-, à-, ʊ́̃-, na ʊ Kennedy-. Abụọ ikpeazụ, nke bụ ụdaume imi, nwekwara ike ịghọta dị ka ụdaume imi syllabic, nke a na-asụgharị dị ka 意- na 意-.[2]

Okwu mbido[2] Okwu Nkọwa
ó- óbū nkume
na- na-egosi nwamba
N'ozuzu ya, ya na ya Akụkụ nke a yam
N'ihi ya, na-ekwu na ọ bụ Nnukwu ihe eriri.pl

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Goa (2016). "Culture and communication of the African ethnic minorities: Example of Gwa from Ivory Coast". Journal of Scientfic Research and Studies 3: 202-210. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 Bôle-Richard (2018). "Contribution à la phonologie historique du Niger-Congo: vers la reconstruction du Proto-Potou", Linguistique africaine: perspectives croisées (in French). Institut de Phonétique. ISBN 978-29-570-8944-4.  Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name ":0" defined multiple times with different content
  3. Bôle-Richard (1984). "Le Nghlwa, langue sans consonne nasale". Cahiers ivoiriens de recherche linguistique 16: 23-26.