Asụsụ Mbato
Mbato, nke a makwaara dị ka Mbatto, Nghlwa, Potu ma ọ bụ Gwa, bụ asụsụ Kwa a na-asụ na Ivory Coast na Ghana. Ọ bụ otu n'ime asụsụ Potou abụọ, tinyere Ebrié. Ndị Mbato bi na mpaghara La Mé nke Ivory Coast, ọkachasị na mpaghara Oghlwapo na ngalaba Alépé.[1]
Omumu Udaolu
[dezie | dezie ebe o si]| Ọnụ | Ezé ezé | Palatal | Velar | Ọnụ na-ekpuchi egbugbere ọnụ | |
|---|---|---|---|---|---|
| Plosives: fortis, na-enweghị olu | p | t | c | k | |
| Plosives: fortis, voiced | (b) | d | ɟ [ɟ, dʒ] | g | gb [g͡b] |
| Plosives: lenis, voiced | ɓ1 | Ọdịdị | Ihe a na-akpọ China | gɓ [g͡ɓ] | |
| Ụda: Lenni | ɓ2 [ɓ, m] | j [j, ɲ] | w [w, ŋw, ŋ͡m] | ||
| Ihe na-eme ka ihe sie ike | f/(v) | s/(z) | h [x, h] |
Mbato enweghị ụdaume ụdaume imi, mana ụdaume imi (lee tebụl dị n'okpuru) na-eme ka ụdaume [ɓ, l, j, w] na-amịkọrọ ma kpọọ ya dị ka [m, n, ɲ, ŋw].[2]
E nwere ụdaume abụọ, /ɓ1/ na /ɓ2/. A na-akpọ nke mbụ mgbe niile dị ka [ɓ], ebe a na-akpọ ya nke abụọ [m] n'ihe gbasara ụdaume imi.[3]
Ụda [b, v, z] bụ ndị dịpụrụ adịpụ ma na-apụta naanị na okwu ndị a gbazitere.[2]
| Okwu | Ụgbọ imi | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| N'akụkụ | i | u | ɪ̃ | ʊ̃ | |
| N'etiti | e [e, ɪ] | o [o, ʊ] | |||
| Emeghe | Ọ bụ | a | Ọ bụ n'afọ | ɛ̃ | [Ọ dị na peeji nke 1] |
Ọ bụ ezie na asụsụ Proto-Potou nwere ike ịnwe usoro ±ATR, ọ lara n'iyi na Ebrié ma hapụ naanị akara na Mbato.[2]
Asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]Ụdị aha
[dezie | dezie ebe o si]Ntinye aha na Mbato na-aru oru iji kewaa uda di iche iche nke di n'etiti Mkpoolu na Ubara Na. Mbu ihe di otu a kaara ibuwanye ibu dika a na-ahu na-asusu Niger Congo ndi ozo.[2]
Ntinye aha anọ bụ ó-, à-, ʊ́̃-, na ʊ Kennedy-. Abụọ ikpeazụ, nke bụ ụdaume imi, nwekwara ike ịghọta dị ka ụdaume imi syllabic, nke a na-asụgharị dị ka 意- na 意-.[2]
| Okwu mbido[2] | Okwu | Nkọwa |
| ó- | óbū | nkume |
| na- | na-egosi | nwamba |
| N'ozuzu ya, ya na ya | Akụkụ nke a | yam |
| N'ihi ya, na-ekwu na ọ bụ | Nnukwu ihe | eriri.pl |
Edensibia
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Goa (2016). "Culture and communication of the African ethnic minorities: Example of Gwa from Ivory Coast". Journal of Scientfic Research and Studies 3: 202-210.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 Bôle-Richard (2018). "Contribution à la phonologie historique du Niger-Congo: vers la reconstruction du Proto-Potou", Linguistique africaine: perspectives croisées (in French). Institut de Phonétique. ISBN 978-29-570-8944-4. Bôle-Richard, Rémy (2018). "Contribution à la phonologie historique du Niger-Congo: vers la reconstruction du Proto-Potou". Linguistique africaine: perspectives croisées (in French). Institut de Phonétique. ISBN 978-29-570-8944-4.
- ↑ Bôle-Richard (1984). "Le Nghlwa, langue sans consonne nasale". Cahiers ivoiriens de recherche linguistique 16: 23-26.