Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Mengen

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Mengen
Spoken in: Papua New Guinea 
Region: New Britain
Total speakers: 8,400
Language family: Tustrunizit
 Malayo-Polynesian
  Oceanic
   Western Oceanic
    Ngero–Vitiaz
     Mengen languages
      Mengen
Language codes
ISO 639-1: none
ISO 639-2:
ISO 639-3: mee

Mengen na Poeng bụ olumba dị iche iche nke asụsụ Austronesia nke New Britain na Papua New Guinea .

fonology

[dezie | dezie ebe o si]
Consonants
Labial Alveolar Dorsal Uvula
Ihu imi m n ŋ
Plosive <small id="mwLA">enweghị olu</small> p t ( k ) q
<small id="mwOA">kwuputara</small> b ( d ) g
Nke na-ese okwu s
Rhotic r
N'akụkụ l
Mmanya ( w ) ( j )
  • Ma palatalization na labialization [ʲ, ʷ] a na-ekwu na ọ na-eme na consonants niile. Consonants palatalized na-apụta naanị tupu ụdaume azụ, na ụda consonant nwere ike ime tupu ụdaume niile anabata /u/ .
  • /k/ a na-akpọkarị uvular [q], mana enwere ike ịnụ ya dị ka velar [k] na free mgbanwe.
  • Gemination ma ọ bụ ogologo, nwekwara ike ime n'etiti ụda olu.
  • Ụda /b, ɡ/ a na-akpọ ya dị ka nkwụsị ụda [b, ɡ], ma a na-anụkwa ya dị ka fricatives [β, ɣ] n'ọnọdụ intervocalic.
  • /r/ nwere ike inwe ọdịiche n'etiti trill [r], mgbata [ɾ], ma ọ bụ nkwụsị olu [d] n'ime okwu.
  • Ụda /j, w/ a na-ekwu na ọ dị n'ihi palatalization ma ọ bụ labialization, mana ọ bụ naanị n'okwu mgbọrọgwụ ole na ole n'ọnọdụ mmalite.
Udaume
N'ihu Azu
Elu i u
N'etiti e o
Dị ala a
  • Ụda /a, o/ na-ebuli elu na [ʌ, o̝] n'ime gburugburu ebe ogologo consonant. [1]

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

ndịda ọwụwa anyanwụ nke Manus Island, New Guinea, na àgwàetiti ndị gbara ya gb

  1. Rath (1993). Mengen phonology essentials. John M. Clifton (ed.), Phonologies of Austronesian languages 2: Ukarumpa: Summer Institute of Linguistics, 71–98. 

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]