Asụsụ Nyungwe
Nyungwe ( Cinyungwe, Chinyungwe ma ọ bụ Nhungue) bụ asụsụ Bantu nke Mozambique. A na-eji ya dị ka asụsụ azụmaahịa na mpaghara Tete niile. Ọ bụ na ngalaba ndịda ọwụwa anyanwụ Bantu, ọkachasị na Guthrie zone N. Ọ nwere njikọ chiri anya na Sena, Chewa, Nsenga na Tumbuka .
Nkesa ala
[dezie | dezie ebe o si]Ihe karịrị mmadụ 439,000 na-asụ Nyungwe na Mozambique n'akụkụ Osimiri Zambezi, nke kachasị na mpaghara Tete .
Ọkwa gọọmentị
[dezie | dezie ebe o si]Ebe Portuguese bụ naanị asụsụ gọọmentị Mozambique, Nyungwe bụ otu n'ime asụsụ obodo a ma ama. [1] [2]
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Ndepụta nke ụda olu bụ: [3]
Udaume
[dezie | dezie ebe o si]N'ihu | Azu | |
---|---|---|
Elu | i | u |
N'etiti | e | o |
Dị ala | a |
Akụkọ ihe mere eme
[dezie | dezie ebe o si]Ọtụtụ okwu okwu David Livingstone chịkọtara na Tete na 1850s, na Courtois na 1890s yiri okwu ndị na-asụ Nyungwe na-ejikarị eme ihe taa.
Livingstone [4] | Courtois [5] | Martins [6] | Ntụgharị asụsụ |
---|---|---|---|
Molungo | Mulungu | Mulungu | Chineke |
Mozungo | Muzungu | Muzungu | Nwoke ocha |
Ihe atụ
[dezie | dezie ebe o si]Nyungwe | Bekee |
---|---|
Sulo adayanya uxamwali na Moto [7] | Oke bekee na-eme enyi na ọkụ |
Munembi: Basílio Gimo | Onye edemede: Basílio Gimo |
Pantsiku inango sulo akhazunga m'phepete mma gombe,
ndipo mbvuu ikhabzizungirambo icimbadya mauswa yakusvipirira m'phepete mma gombe mọbụ mukhana sulomo. Mbvuu iribe ukona kuti sulo akhali m'phepete mule, na tenepo mbvuu idamuponda mwendo sulo. Ndipo sulo adalira, acipfuwula aciwuza mbvuu kuti: "Iwe mbvuu uli ukona lini kuti uli kundiponda mwendo?" |
Otu ụbọchị, oke bekee na-aga n'akụkụ osimiri
na hippo na-agakwa ebe ahụ na-eri ahịhịa n'akụkụ osimiri ebe oke bekee nọ. Hippo ahụghị na oke bekee nọ n'ikpere mmiri ebe ahụ, ya mere hippo ji ụkwụ oke bekee. Mgbe ahụ oke bekee tie mkpu, na yowed na-asị hippo, "Gi hippo! Ị hụghị na ị zọgoro ụkwụ m?" |
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]anyanwụ Bantu, ọkachasị na Guthrie zone N. Ọ nwere njikọ chiri anya na Sena, Chewa, Nseng
- ↑ Constituição da República (pt). Archived from the original on 2012-08-13. Retrieved on 2013-02-20.
- ↑ (2000) in Sitoe: Relatório do II Seminário sobre a Padronização da Ortografia de Línguas Moçambicanas (in pt). Maputo: NELIMO, Universidade Eduardo Mondlane.
- ↑ (2000) in Sitoe: Relatório do II Seminário sobre a Padronização da Ortografia de Línguas Moçambicanas (in pt). Maputo: NELIMO, Universidade Eduardo Mondlane, 95–99.
- ↑ David Livingstone; Missionary Travels Chapter 31 (en). thuto.org.
- ↑ Courtois (1899). Dicionário Portuguez-Cafre-Tetense (in pt). Coimbra: Imprensa da Universidade.
- ↑ Martins (1991). Elementos da língua Nyungwe (in pt). Roma: Missionários Combonianos.
- ↑ (2010) Kalivu ka Cinyungwe 1: Bzidapi (in Nyungwe). Nampula: SIL Moçambique.