Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Olrat

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Olrat bụ asụsụ Oceanic nke agwaetiti Gaua, nke dị na ugwu Vanuatu . Ọ kwụsịrị na 2009, na ọnwụ nke ikpeazụ ọkà okwu Maten Womal.

Aha Olrat (a asụpe ya n'asụsụ ala dị ka Ōlrat olr ) bụ njedebe. Robert Codrington kwuru otu ebe ndịda obodo Lakon n'okpuru aha Mota Ulrata . [1] Afọ ole na ole ka e mesịrị, Sidney Ray kwuru banyere asụsụ ahụ nkenke na 1926 n'okpuru otu aha Mota - mana ọ dịghị enye ozi asụsụ. [2]

Asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]
A. François with †Maten Womal, the last storyteller of Olrat (Gaua, Vanuatu, 2003)

N'afọ 2003, ọ bụ naanị ndị ọkà okwu atọ nke Olrat, bụ ndị bi n'ụsọ oké osimiri Gaua. Obodo ha ahapụla obodo ime obodo Olrat na ọkara mbụ nke narị afọ nke 20, wee banye n'ime nnukwu obodo Jōlap ebe Lakon na-achị.

Alexandre François na-akọwapụta Olrat dị ka asụsụ dị iche na onye agbata obi ya Lakon, na ụda ụda, grammatical, na lexical mgbakwasị.

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Olrat nwere ụdaume ụdaume iri na anọ. Ndị a gụnyere 7 mkpụmkpụ /i ɪ ɛ a ɔ ʊ u/ na 7 ụdaume ogologo /iː ɪː ɛː aː ɔː ʊː uː/.

Udaume Olrat
N'ihu Azu
Nso nso i ⟨ ⟩ ∙ iː ⟨ ii ⟩ u ⟨ ⟩ uː ⟨ uu ⟩
N'etiti etiti ɪ ⟨ ⟩ ∙ ɪː ⟨ ēē ⟩ ʊ ⟨ ọ ⟩ ʊː ⟨ ọō ⟩
Oghere-etiti ɛ ⟨ ⟩ ∙ ɛː ⟨ ⟩ ɔ ⟨ ⟩ ∙ ɔː ⟨ oo ⟩
Mepee a ⟨ ⟩ ∙ aː ⟨ ⟩

N'akụkọ ihe mere eme, phonologization nke ogologo ụdaume na-amalite na nkwụghachi ogologo nke ụdaume dị mkpụmkpụ mgbe a na-akpọ velar fricative /ɣ/ furu efu syllable-ikpeazụ.

Ụtọ asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]

Usoro nke nnochiaha onwe onye dị na Olrat na-akọwapụta ọdịiche clusivity, ma na-amata ọnụọgụ anọ (otu, dual, trial, plural).

Ntụ aka gbasara oghere na Olrat gbadoro ụkwụ na usoro ntụzịaka geocentric ( zuru oke ), nke a na-ahụkarị n'asụsụ Oceanic .

Ihe ndetu na nrụtụ aka

[dezie | dezie ebe o si]

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

ụdaume na-amalite nkè ikike phonologization nke ogologo ụdaume na-amalite na nkwụghachi ogologo nke ụdaume

  1. See page 378 of: Codrington (1885). The Melanesian Languages. Oxford: Clarendon Press, 25–60. 
  2. See page 428 of: Ray (1926). A Comparative Study of the Melanesian Island Languages. Cambridge: Cambridge University Press, xvi+598. ISBN 9781107682023.  .

Akwụkwọ akụkọ

[dezie | dezie ebe o si]

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]