Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Palikúr

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Palikúr
Karipuna
Pa'ikwené, Pa'ikwaki
Ụmụ amaala ka Brazil, French Guiana
Agbụrụ Palikur
Ndị na-asụ obodo
(1,500 e zoro aka na 2000–2010) [1]
Arawakan
  • Northern
    • Palikuran
      • Palikúr
Koodu asụsụ
ISO 639-3 plu
Glottolog pali1279
ELP Palikur

Palikúr ( Portuguese Portuguese : Palicur, French : Palikur ) bụ asụsụ Arawakan nke Brazil na French Guiana . Ọmụma French na Portuguese bụ ihe a na-ahụkarị n'etiti ndị Palikur, a na-ejikwa French Guianese Creole dị ka asụsụ a na-asụ n'etiti ebo ndị dị n'ógbè ahụ na ndị obodo. A na-ahụta Palikúr dị ka ihe egwu na French Guiana yana adịghị ike na Brazil. [2] [3]

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]
Igwe okwu consonant
Labial Alveolar Palatal Velar Glottal
Plosive enweghị olu p t k
kwuputara b d ɡ
Nke na-ese okwu s ʃ h
Ihu imi m n
Mmanya w j
  • A na-anụ plosive n'ọnọdụ okwu-ikpeazụ ewepụtaghị ya dị ka [p̚, t̚, k̚, b̚, d̚, ɡ̚].
  • Enwere ike ịnụ /p/ dị ka [ v ] ma ọ bụ [ β ] mgbe tupu ụdaume emechi /i, u/, ma ọ bụ n'ime ọnọdụ intervocalic.
  • /t, d, n/ mgbe a na-anụ tupu ụdaume ihu /i, ĩ/ dị ka ụda palatal na post-alveolar [tʃ, dʒ, ɲ].
Ụdaume
N'ihu Central Azu
Mechie i ĩ u ũ
N'etiti e ẽ o õ
Mepee a ã
  • /e, o/ ka a na-anụ dị ka [ɛ, ɔ] n'ime ọnọdụ dị iche iche.
  • A na-anụ /a/ dị ka ụda udaume etiti etinyere imi [ɐ̃] mgbe ọ na-aga n'ihu consonant imi. [4]

Nkpọaha

[dezie | dezie ebe o si]

Palikúr nwere nnọchiaha onwe onye dabere na nke onwe ya. [5] Ngwaa na-aka ihe ahụ site na iji suffixes, ma ọ bụghị isiokwu, nke ga-apụta n'ụdị otu aha ma ọ bụ dị ka nnọchiaha nọọrọ onwe ya. Mgbakwunye a nke naanị ihe na-abụghị nke isiokwu dị ụkọ n'asụsụ asụsụ: ụkpụrụ bụ ntinye maka ma ma ọ bụ naanị isiokwu ahụ. A na-eji prefix nwere akara akara mmeju aha. [3]

Palikúr Bekee Prefixes



Aha, Mmekọrịta, Isiokwu nke ngwaa
Suffixes



Ihe ngwaa
Mkpọaha nọọrọ onwe ya
1sg I n(u)- (u) n hụ
2sg ị (otu) pi- -pi písu
3msg ri- -ri IRV
3fsg ya ru- -ru erV
1pl . incl anyị (gụnyere) u- -wi sịsu
1pl . excl anyị (naanị) w (a) u-su
2pl ị (ọtụtụ) ji- -ji jí-su
3pl ha ri-... -kisV, ru-...-kisV -rikiV, rukisV irV-kisV

Okwu mbinye ego

[dezie | dezie ebe o si]

Palikúr nwere ọtụtụ okwu mgbazinye ego, ọtụtụ n'ime ha metụtara anụ ọhịa, sitere na asụsụ Carib, gụnyere: [5]

Bekee Palikúr Carib
Sloth waikuli waikore
Anteater tamania tamanuwa
Nnukwu armadillo malulaima manuraimo
Paca udo udo
Agouti kuʃiwai akusiwai
Peccary pakira pakiira
Coati kuwaʃ Kuwaiti
Otter saruru sarooro
Osa enwe akarma akarima
Tamari na-atọ ụtọ kusiri kusiri
Ududo enwe Kuwait Kuwait
Hummingbird tukusi tukuʔsi
Juruti wilusi werusi
Thrush kuwaswi kurasiwai
South America onye isi ochichi urukuru urukuku
Mbe wajamu wajaamu
Nnukwu ndanda Amazon ike irako

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Palikúr at Ethnologue (18th ed., 2015) (subscription required)
  2. Rosélis Remor de Souza Mazurek (2016). "Mapping in the Oiapoque Indigenous Territories". Revue d'ethnoécologie (9). DOI:10.4000/ethnoecologie.2701. Retrieved on 2021-03-27. 
  3. 1 2 Le palikur (fr). Sorosoro. Archived from the original on 13 July 2021. Retrieved on 27 March 2021."Le palikur". Sorosoro (in French). Archived from the original on 13 July 2021. Retrieved 27 March 2021.
  4. da Silva (2016). A Língua Parikwaki (Palikur, Arawak): Situação Sociolinguística, Fonética e Fonologia. Universidade Federal do Rio de Janeiro. 
  5. 1 2 Ramirez (17 March 2021). Enciclopédia das línguas Arawak acrescida de seis novas línguas e dois bancos de dados (in pt-br). Editora CRV. ISBN 9786555788822. Ramirez, Henri (17 March 2021). Enciclopédia das línguas Arawak acrescida de seis novas línguas e dois bancos de dados (in Brazilian Portuguese). Editora CRV. ISBN 9786555788822.

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]
  •