Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Samo (Burkina)

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Asụsụ Samo (Burkina)
asụsụ
obere ụdị nkeAsụsụ Mande Dezie

 

Samo (Sane, San, Sa), makwaara dị ka Mande Samo, bụ ụyọkọ olumba nke asụsụ Mande a na-asụ na Burkina Faso na Mali .

Ụdị dị iche iche

[dezie | dezie ebe o si]

Nghọta n'etiti ụdị Samo dị ala. Edeela koodu ndị a dị ka asụsụ dị iche iche: [1]

  • Matya Samo, nke a na-asụ na Kossi Province, Sourou Province ( Nouna na Solenzo ) na Mali
  • Maya Samo, nke a na-asụ na mpaghara Sourou, Ógbè Yatenga, na Ógbè Zondoma.
  • Southern / Maka Samo, nke a na-ekwu na Nayala Province (Nouna na Solenzo mpaghara); Mpaghara nke Sourou ; Mpaghara Sanguié ; Mpaghara Passoré

Ọnụọgụ igwe mmadụ

[dezie | dezie ebe o si]

Onu ogugu na mpaghara olumba Samo:

Olumba Mpaghara Ndị mmadụ (1985) Ndị mmadụ (2001 )
Maka Southern, gburugburu Toma 61,883 84,996
Matya Northwest, n'ebe ọdịda anyanwụ na n'ebe ugwu nke Tougan (ewezuga mpaghara Toéni ) 33,675 46,252
Matya Far Northwest (mpaghara Toéni) 9,942 13,655
Ndị Maya Northeast, gburugburu Kiembara na Bangassogo 38,393 52,732
niile Mkpokọta 143,893 197,635

Ndepụta obodo Samo nke ngalaba na olumba haziri:

Dialect Province Department Villages
Maka Mouhoun Tchériba Bissandérou, Orobié, Youbou
Maka Nayala Gassan Dieré, Djimbara, Gassan, Labara, Laré, Moara, Téri
Maka Nayala Gossina Bosson, Boun, Gossina, Kalabo, Koayo, Le Koun, Madamao, Massako, Naboro, Nianonkoré, Nypon, Sui, Tandou, Tarba, Zebassé
Maka Nayala Kougny Goin, Gougnan, Gouri, Kamba, Kibiri, Kougny, Niaré, Nimina, Sébéré, Tiouma
Maka Nayala Toma Goa, Goussi, Koin, Kola, Konti, Niemé, Nyon, Pankélé, Samba, Sawa, Sien, Siepa, To, Toma, Yayo, Zouma
Maka Nayala Yaba Biba, Bo, Bounou, Kéra, Kisson, La, Loguin, Sapala, Saran, Siena, Tiema, Tosson, Yaba
Matya Sourou Di Benkadi, Poura
Matya Sourou Kassoum Bangassi, Bao, Bassam, Bonro, Diele, Doussoula, Fialla, Fian, Fianra, Kankani, Kassoum, Koularé, Kourani, Mara-Grand, Mara-Petit, Ourkoum, P’Nare, Peni, Sorona, Soumara Boumba, Soumarani, Tianra, Tiao, Tombila, Toungourou, Wawara
Matya Sourou Lanfiéra Guiedougou, Lanfiéra
Matya Sourou Tougan Da, Dimboro, Diouroum, Dissi, Gonou, Gosson, Kassan, Kawara, Kouy, Nassan, Tougan, Tourgare, Zinzin
Matya? Sourou Toéni Dagale, Domoni, Dounkou, Gome, Gon, Gorguéré, Kware-Manguel, Kware-Toksel, Louta, Toéni
Maya Sourou Gomboro Ganagoulo, Gomboro, Konga, Sia
Maya Sourou Kiembara Bangassogo, Gan, Goueré, Gouyalle, Kiembara, Ouelle
Maya Sourou Lankoué Lankoué Samo, Rassouli, Tourouba
Maya Sourou Toéni Sanan, Sanga, Semé
Maya Sourou Tougan Bonou, Bouare, Boussoum, Daka, Guimou, Niankore, Touare, Yéguéré

Ihe atụ okwu

[dezie | dezie ebe o si]

Ọmụmaatụ okwu ndị bụ isi nke olumba Samo:

Village Dialect eye ear nose tooth tongue mouth blood bone water tree eat
Toma Maka to ɲɛ̃ lɛwɔ mɑ̀ ɑ̀mɑ́mbíː
Kouy Matya jɛrːɛ toro jiːni sɔ̃ːnɛ nɛnɛ mɪjɑ̀ jɛrɛ dɑ́ ɑnebɑ́rè
Kassoum Matya ɲɑ́n toro ɲú sɔ̃n nɛnɛ mɪjɑ̀ jɛr dɑ́ ɑ̀nèbɛrɛ
Toéni Matya toro nɛn li mɑ̌ː jidɑ̀ mɑːbɛ̀rɛ̀
Bounou Maya ɲoːnì; jɛrɛ toro ɲinijɛrɛ so leːnè mɑ̌ jɑre mu ɑfɑ́bjèrè
Kiembara Maya ɲɛ́nɛ̀nɛ̀ tɔrɔ ɲìní so lɛ́lɑ̀ːnɑ̀ lɛ́ mɑ̌ː jɛ̀rɛ̀ mṹ dɑ́ ɑ̀gɑ̀bɛ̀rɛ̀
Bangassogo Maya jere toro jindì so lelene le ɲɑ̀mɑ wɛrɛ jídɑ ɑbɑ́brì
Lankoué Maya jɛrɛ toro sinde sɔ̀ lemìnì jõ̀mɑ wɛrɛ jidɑ̀ ɑbɑbɛ̀rɛ̀

Sistemụ ederede

[dezie | dezie ebe o si]
mkpụrụedemede ndịda Samo [2]
a b c d e ɛ f i k kp l m n ŋ o p r s t u w y
mkpụrụedemede Maya Samo [ 7 ]
a b c d e ɛ f g h i ɩ j k l m n ɲ o p r s t u ʋ w y z

Ihe ndetu na nrụtụ aka

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Burkina Faso. Ethnologue, 22nd edition. Retrieved on 2019-09-25.
  2. Dictionnaire San du sud » Alphabet.

Akpọrọ ọrụ

[dezie | dezie ebe o si]