Asụsụ Sholaga
| Sholaga | |
|---|---|
| Soliga | |
| A mụrụ ya | India |
| Ógbè | Karnataka, Tamil Nadu |
| Agbụrụ | Soliga |
Ndị na-asụ asụsụ ala |
24,000 (2006)[1] |
Dravidian
| |
| Koodu asụsụ | |
| ISO 639-3 | sle |
| Glottolog | shol1240 |
| ELP | Sholaga |
Asụsụ Sholaga ( [ʃoːlɐɡɐ, s-]) bụ asụsụ Dravidian nke metụtara Kannada na Tamil ma ndị Soliga na-asụ ya. A makwaara asụsụ a dịka Kadu Sholigar, Sholigar, Sholigar, Solaga, Solega, Soliga, Soligar, Solanayakkans, Sholanayika
Okwu mmalite
[dezie | dezie ebe o si]Aha asụsụ ahụ sitere na śōla "oké ọhịa" na -ga "ndị mmadụ".[2]
Nchịkọta
[dezie | dezie ebe o si].A na-ekewa Sholaga dị ka asụsụ Dravidian. A na-ekewa asụsụ Dravidian n'ime ngalaba ise bụ isi, nke a na-akpọ Southern, South Central, Central, North na Unclassified. Sholaga dabara na ngalaba Southern, nke nwere obere ngalaba atọ: Tamil-Kannada, Macro-Tulu, na unclassified. Sholaga bụ asụsụ Tamil-Kannada.
Ọmụmụ ụdaolu
[dezie | dezie ebe o si]Nke a bụ ụdaume na ụdaume nke Sholaga: [3]
Mkpụrụedemede
[dezie | dezie ebe o si]| N'ihu | Central | Ịlaghachi azụ | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| dị mkpirikpi | ogologo oge | dị mkpirikpi | ogologo oge | dị mkpirikpi | ogologo oge | dị mkpirikpi | ogologo oge | |
| Elu | i | iː | ɨ | ɨː | ʉ | ʉː | u | uː |
| N'etiti | e | eː | ə | əː | ɵ | ɵː | o | oː |
| Ala Dị Ala | a | aː | ||||||
Kamil Zvelebil depụtara n'etiti <ä, 意> na phonology. Ezigbo àgwà dị iche iche nke na-eme ka a mata ọdịiche dị n'etiti <ä, Ō> na edoghị anya.
- E nwere ụdaume imi. Mkpụrụedemede niile dị mfe nwere ụdị imi, ọtụtụ n'ime ha sitere na imi ikpeazụ ochie: Akka "nwanne nwanyị", mö̃yi "ahụ".
Mkpụrụ okwu
[dezie | dezie ebe o si]| Akpụkpọ ahụ | Ezé / Alveolar |
Retroflex | Palatal/Pst.alv |
Velar | Mkpịsị aka | ||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ụgbọ imi | m | n̪ | ɳ | ŋ | |||
| Plosive/Africate |
voiceless | p | t̪ | ʈ | t͡ʃ | k | |
| voiced | b | d̪ | ɖ | d͡ʒ | ɡ | ||
| Ihe na-esiri ike | s | h | |||||
| Ihe atụ | ʋ | l | ɭ | j | |||
| Rhotic | N'ihi ya, ọ bụghị ya ka a ga-enwerịrịr | ɽ | |||||
- /s/ dị n'efu na [ʃ] ma ọ naghị emegide /t͡ʃ, d͡ʒ/.
- p- > h- > ̆-: Sholaga aga, Kannada hoge; Sholaga haḍagu, Kannada haḍagu. Mbido p-. dịkwa ka paḍe.
- /ɖ, ː / ọdịiche: nōṛ- "hụ", ōḍ- "agba ọsọ".
- /k/ palatalization anaghị eme n'adịghị ka Kannada: Sholaga kimi, Kannada kivi, Tamil Cevi.
- Rare /g/ > /ṅ/: Sholaga 'magu', Kannada maganu.
Asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]Ebe e si nweta ya: [3]
- Ụdị *-a bụ -a: Tamil Iṯappay "eyelid", rap Kannada, Sholaga ṟappa.
- Dị ka Irula na asụsụ Nilagiri ndị dị nso, ọ nweghị ụdị oblique na ngwakọta na onye na-agbanwe agbanwe na-esote: kāḍu aṉḏi "ezì ọhịa", Tamil kāṭṭu (< kāṭu) paṉṟi.
- N'adịghị ka Jenu Kuruba, ọ nwere ọtụtụ ụdị. Ọtụtụ na-ewere -ga, mana ọtụtụ aha na-ejedebe na -ã na-ewere--ru', mana ndị ọzọ na-ewere /ru.
- Ọtụtụ ikpe dị ka Kannada, mana ụdị ya abụghị otu.
- Enwere naanị okwu abụọ: oge gara aga / na-agaghị aga (nke dị ka ngwaa agwụla na agwụla). Site n'oge gara aga, a na-agbanye oge preterite, na site na oge na-abụghị nke gara aga, e mepụtara oge ugbu a na ọdịnihu.
Okwu
[dezie | dezie ebe o si]| Bekee | Sholaga |
|---|---|
| agụ | dodinayi |
| enyí | coquedana |
| enyí nwere nnukwu ezé | coquedonga |
| enyí nwanyị nwere ezé na-eto eto | coreyani |
| mgbada | Maan |
| Mgbada | kadave |
| Chital | saraga |
| Mmanụ Mmanụ | koore |
| muntjac | tadu-koori |
| Ebe e nwere nkume na mmiri ozuzo ọ bụla | udugaru |
| Oké ọhịa na-acha akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ | Patchai kadu |
Edensibia
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Sholaga at Ethnologue (25th ed., 2022)

- ↑ Zvelebil (1990).
- ↑ Zvelebil (1990), p. 157.
- ↑ Krishnamurti (2003). The Dravidian languages, null, Cambridge: Cambridge University Press, 56. ISBN 978-0-511-06037-3.
Ebe e si nweta ya
[dezie | dezie ebe o si]