Asụsụ Siar-Lak
| Obere ụdị nke | Western Oceanic |
|---|---|
| Mba/obodo | Papua New Guinea |
| Ụmụ amaala ka | New Ireland Province |
| Ọkwa asụsụ Ethnologue | 5 Na-etolite |
Siar, makwaara dị ka Lak, Lamassa, ma ọ bụ Likkilikki, bụ asụsụ Austronesia a na-asụ na New Ireland Province na ndịda agwaetiti Papua New Guinea . Lak nọ na obere otu Patpatar-Tolai, nke dabara n'okpuru otu New Ireland-Tolai n'asụsụ Western Oceanic, otu obere n'ime ezinụlọ Austronesia. Ndị Siar na-edobe onwe ha ma na-azụ ha site n'ịkụ azụ na ịkọ ubi. Ndị obodo na-akpọ asụsụ ha ep warwar anun dat, nke pụtara 'asụsụ anyị'. [1]
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Siar-Lak nwere consonants iri na ise, na ụdaume ise, nke na-agụnyeghị mkpọ okwu ụdaume etiti dị elu nke /é/ na /ó/ .
| Bilabial | eze- Alveolar |
Palatal | Velar | ||
|---|---|---|---|---|---|
| imi | m | n | ŋ | ||
| Plosive | voiceless | p | t | k | |
| voiced | b | d | g | ||
| Nke na-ese okwu | ɸ | s | |||
| N'akụkụ | l | ||||
| Trill | r | ||||
| Mmanya | w | j | |||
| N'ihu | Central | Azu | |
|---|---|---|---|
| Elu | i | u | |
| Ọkara-elu | ẹ | ọ | |
| N'etiti | e | o | |
| Dị ala | a |
Udaume /ẹ/ enwere ike iche na a ga-akpọ ya n'etiti ụdaume dị elu /I/ na udaume etiti /E/, nakwa /ọ/ ịnọ n'etiti ụdaume dị elu /U/ na udaume etiti /O/, dị ka ndị obodo Papua New Guinea si kwuo. ẹ nwere ike dee dị ka é, ọ nwekwara ike dee dị ka . Ịmara ụdaume e ji eme ihe mgbe a na-ede ihe dị oke egwu, n'ihi na okwu abụọ yiri nke ahụ nwere ike inwe nkọwa dị iche. Dịka ọmụmaatụ, rowoi putara 'buru n'ogwe aka', ebe rówói pụtara 'ịfe'. Ọzọkwa, toh nwere ihe pụtara 'ịnwe ike', ebe tóh pụtara 'okpete'. [2]
Nchegbu na phonotactics
[dezie | dezie ebe o si]A na-etinye nrụgide na nkeji okwu ikpeazụ n'okwu ọ bụla. Ọmụmaatụ nke mkpụrụokwu ndị agbajiri n'ime mkpụrụokwu ma tụgharịa asụsụ ha gụnyere:
| Siar-Lak | Bekee |
|---|---|
| mam.su.ai | 'uze' |
| ar.ngas | 'oke ugwu' |
| far.bón | 'otuto' |
| fet.rar | 'nwanyi nwanyi' |
Ọdịdị nke mkpụrụedemede
[dezie | dezie ebe o si]Siar Lak nwere udi udaume anọ dị iche iche n'ime okwu ha, nke gụnyere V (ụdaume), VC (ụdaume), CV (ụdaume consonant), na CVC (consonant ụdaume). Ụfọdụ ọmụmaatụ gụnyere:
| Siar Lak | Bekee | ||
|---|---|---|---|
| V | ị | 'Ị' | |
| a.im | 'ịkụ ihe' | ||
| a.i.nói | 'imeju' | ||
| VC | ep | 'akụkọ' | |
| ar.ngas | 'ugwu' | ||
| la.un | 'ibi ndụ' | ||
| CV | ma | 'ugbua' | |
| kó.bót | 'ututu' | ||
| ka.bu.suk | ' imi m' | ||
| la.tu | 'echi' | ||
| CVC | póp | 'puddle' | |
| gósgós | 'ịgba egwu' | ||
| la.man.tin | 'oke' | ||
| ka.kau | 'ịra akpụ' |
Usoro ọnụọgụgụ
[dezie | dezie ebe o si]| Siar | Bekee |
|---|---|
| i tik | Otu |
| i ru | Abụọ |
| i tól | Atọ |
| i at | Anọ |
| i lim | Ise |
| i won | Isii |
| i is | Asaa |
| i wol | Asato |
| i siwok | Itoolu |
| sanguli ma ọ bụ i tik ep bónót | Iri |
| Siar | Bekee |
|---|---|
| i tik ep bónót | Iri |
| i ru ru bónót | Iri abụọ |
| i tól ep bónót | Iri atọ |
| i at ep bónót | Iri anọ |
| i lim ep bónót | Iri ise |
| i won ep bónót | Iri isii |
| i is ep bónót | Iri asaa |
| i wol ep bónót | Iri asatọ |
| i siwok ep bónót | Iri itoolu |
| i tik ep mar | Otu narị |
Ọkpụkpụ
[dezie | dezie ebe o si]Ọdịbendị bụ ụzọ e si ede okwu, na-eji mkpụrụedemede kwesịrị ekwesị sitere na otu asụsụ mgbe a na-agbaso iwu ojiji. Ọ bụrụ na consonant fọnịm /φ/ a na-eji na mmalite okwu, okwu ahụ na-amalite na f, ma ọ bụrụ na a hụrụ ya na njedebe nke okwu, a na-eji mkpụrụedemede h dochie ya. Otu ihe atụ nke a bụ ep φun, nke na-eme ka okwu ep fun, nke pụtara 'banana (osisi)', ma mgbe a chọtara ya na njedebe nke okwu, dị ka ọ dị na ep yaφ, ọ na-aghọ ep yah, nke pụtara 'ọkụ'.
Nkpọaha
[dezie | dezie ebe o si]| Otu | Abụọ | Ọnwụnwa/Paucal | Ọtụtụ | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Onye mbụ | nanị | ya(u)/ a | mara(u) | mató~matól | mét |
| na-agụnye | dara(u) | datól | dat | ||
| Onye nke abụọ | u | aura(u) | amtól | amat | |
| Onye nke atọ | Nkeonwe | i | dira(u) | diat | dit |
| Na-abụghị nke onwe | di | ||||
| Adịghị ndụ, oke | in | ||||
Ihe atụ ahịrịokwu:
Akpaokwu ngwaa
[dezie | dezie ebe o si]Ụdị nkebiokwu ngwaa abụọ na-agụnye ngwaa na-agbanwe agbanwe na ntụgharị. A na-eji ngwaa intransitive mgbe enweghị ihe kpọmkwem, ebe a na-eji ngwaa transitive mgbe enwere ihe na-eme kpọmkwem. Ngwaa enweghị ntụgharị maka 'rie' ga-abụ angan, ebe ngwaa transitive maka 'rie' ga-abụ yan .
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]ngwaa abụọ na-agụnye ngwaa na-agbanwe agbanwe na ntụgharị. A na-eji ngwaa intransitive mgbe enweghị ihe kpọmkwem, ebe a na-eji ngwaa transitive mgbe enwere ihe
- ↑ Siar language and alphabet. www.omniglot.com.
- ↑ Rowe 2005
Ọgụgụ ọzọ
[dezie | dezie ebe o si]- Rowe (2005). Siar-Lak Grammar Essentials, Data Papers on Papua New Guinea Languages 50. Ukarumpa: Summer Institute of Linguistics.
- Lean (1991). Counting systems of Papua New Guinea: Volume 1: New Ireland Province (2nd ed., Vol. 1). Lae, Papua New Guinea: Department of Mathematics and Statistics Papua New Guinea University of Technology.