Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Siar-Lak

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Asụsụ Siar-Lak
asụsụ, modern language
Obere ụdị nkeWestern Oceanic Dezie
Mba/obodoPapua New Guinea Dezie
Ụmụ amaala kaNew Ireland Province Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue5 Na-etolite Dezie

Siar, makwaara dị ka Lak, Lamassa, ma ọ bụ Likkilikki, bụ asụsụ Austronesia a na-asụ na New Ireland Province na ndịda agwaetiti Papua New Guinea . Lak nọ na obere otu Patpatar-Tolai, nke dabara n'okpuru otu New Ireland-Tolai n'asụsụ Western Oceanic, otu obere n'ime ezinụlọ Austronesia. Ndị Siar na-edobe onwe ha ma na-azụ ha site n'ịkụ azụ na ịkọ ubi. Ndị obodo na-akpọ asụsụ ha ep warwar anun dat, nke pụtara 'asụsụ anyị'. [1]

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Siar-Lak nwere consonants iri na ise, na ụdaume ise, nke na-agụnyeghị mkpọ okwu ụdaume etiti dị elu nke /é/ na /ó/ .

Igwe okwu consonant
Bilabial eze-



Alveolar
Palatal Velar
imi m n ŋ
Plosive voiceless p t k
voiced b d g
Nke na-ese okwu ɸ s
N'akụkụ l
Trill r
Mmanya w j
Ụdaume
N'ihu Central Azu
Elu i u
Ọkara-elu
N'etiti e o
Dị ala a

Udaume /ẹ/ enwere ike iche na a ga-akpọ ya n'etiti ụdaume dị elu /I/ na udaume etiti /E/, nakwa /ọ/ ịnọ n'etiti ụdaume dị elu /U/ na udaume etiti /O/, dị ka ndị obodo Papua New Guinea si kwuo. nwere ike dee dị ka é, nwekwara ike dee dị ka . Ịmara ụdaume e ji eme ihe mgbe a na-ede ihe dị oke egwu, n'ihi na okwu abụọ yiri nke ahụ nwere ike inwe nkọwa dị iche. Dịka ọmụmaatụ, rowoi putara 'buru n'ogwe aka', ebe rówói pụtara 'ịfe'. Ọzọkwa, toh nwere ihe pụtara 'ịnwe ike', ebe tóh pụtara 'okpete'. [2]

Nchegbu na phonotactics

[dezie | dezie ebe o si]

  A na-etinye nrụgide na nkeji okwu ikpeazụ n'okwu ọ bụla. Ọmụmaatụ nke mkpụrụokwu ndị agbajiri n'ime mkpụrụokwu ma tụgharịa asụsụ ha gụnyere:

Siar-Lak Bekee
mam.su.ai 'uze'
ar.ngas 'oke ugwu'
far.bón 'otuto'
fet.rar 'nwanyi nwanyi'

Ọdịdị nke mkpụrụedemede

[dezie | dezie ebe o si]

Siar Lak nwere udi udaume anọ dị iche iche n'ime okwu ha, nke gụnyere V (ụdaume), VC (ụdaume), CV (ụdaume consonant), na CVC (consonant ụdaume). Ụfọdụ ọmụmaatụ gụnyere:

Siar Lak Bekee
V 'Ị'
a.im 'ịkụ ihe'
a.i.nói 'imeju'
VC ep 'akụkọ'
ar.ngas 'ugwu'
la.un 'ibi ndụ'
CV ma 'ugbua'
kó.bót 'ututu'
ka.bu.suk ' imi m'
la.tu 'echi'
CVC póp 'puddle'
gósgós 'ịgba egwu'
la.man.tin 'oke'
ka.kau 'ịra akpụ'

Usoro ọnụọgụgụ

[dezie | dezie ebe o si]
Ọnụ Ọgụgụ 1–10
Siar Bekee
i tik Otu
i ru Abụọ
i tól Atọ
i at Anọ
i lim Ise
i won Isii
i is Asaa
i wol Asato
i siwok Itoolu
sanguli ma ọ bụ i tik ep bónót Iri
Ọnụ Ọgụgụ 10–100
Siar Bekee
i tik ep bónót Iri
i ru ru bónót Iri abụọ
i tól ep bónót Iri atọ
i at ep bónót Iri anọ
i lim ep bónót Iri ise
i won ep bónót Iri isii
i is ep bónót Iri asaa
i wol ep bónót Iri asatọ
i siwok ep bónót Iri itoolu
i tik ep mar Otu narị

Ọkpụkpụ

[dezie | dezie ebe o si]

Ọdịbendị bụ ụzọ e si ede okwu, na-eji mkpụrụedemede kwesịrị ekwesị sitere na otu asụsụ mgbe a na-agbaso iwu ojiji. Ọ bụrụ na consonant fọnịm /φ/ a na-eji na mmalite okwu, okwu ahụ na-amalite na f, ma ọ bụrụ na a hụrụ ya na njedebe nke okwu, a na-eji mkpụrụedemede h dochie ya. Otu ihe atụ nke a bụ ep φun, nke na-eme ka okwu ep fun, nke pụtara 'banana (osisi)', ma mgbe a chọtara ya na njedebe nke okwu, dị ka ọ dị na ep yaφ, ọ na-aghọ ep yah, nke pụtara 'ọkụ'.

Nkpọaha

[dezie | dezie ebe o si]
Mkpọaha nọọrọ onwe ya
Otu Abụọ Ọnwụnwa/Paucal Ọtụtụ
Onye mbụ nanị ya(u)/ a mara(u) mató~matól mét
na-agụnye dara(u) datól dat
Onye nke abụọ u aura(u) amtól amat
Onye nke atọ Nkeonwe i dira(u) diat dit
Na-abụghị nke onwe di
Adịghị ndụ, oke in

Ihe atụ ahịrịokwu:  

Akpaokwu ngwaa

[dezie | dezie ebe o si]

  Ụdị nkebiokwu ngwaa abụọ na-agụnye ngwaa na-agbanwe agbanwe na ntụgharị. A na-eji ngwaa intransitive mgbe enweghị ihe kpọmkwem, ebe a na-eji ngwaa transitive mgbe enwere ihe na-eme kpọmkwem. Ngwaa enweghị ntụgharị maka 'rie' ga-abụ angan, ebe ngwaa transitive maka 'rie' ga-abụ yan .

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

ngwaa abụọ na-agụnye ngwaa na-agbanwe agbanwe na ntụgharị. A na-eji ngwaa intransitive mgbe enweghị ihe kpọmkwem, ebe a na-eji ngwaa transitive mgbe enwere ihe

Ọgụgụ ọzọ

[dezie | dezie ebe o si]
  • Rowe (2005). Siar-Lak Grammar Essentials, Data Papers on Papua New Guinea Languages 50. Ukarumpa: Summer Institute of Linguistics. 
  • Lean (1991). Counting systems of Papua New Guinea: Volume 1: New Ireland Province (2nd ed., Vol. 1). Lae, Papua New Guinea: Department of Mathematics and Statistics Papua New Guinea University of Technology. 
  •