Asụsụ Sobei
Sobei bụ otu n'ime asụsụ Sarmi a na-asụ n'ime obodo atọ (Sarmi, Sawar, na Bagaiserwar) dị nso na etiti Sarmi na mpaghara Papua nke Indonesia . Ethnologue (2005) zoro ọnụ ọgụgụ mmadụ abụọ nke atọ dị 1,000 na 1,850, ebe Sterner na-eme atụmatụ na ọnụ ọgụgụ ndị bi na 1,500 (1975) na 2,000 (1987), dabere na ebe obibi n'ezie na mpaghara ahụ.
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Ntugharị Sobei nke ụfọdụ etyma Austronesia na-ahụkarị gụnyere ima 'aka', betwe 'star', daidu 'abụọ', faso 'paddle', fau 'anọ', mam 'nna', nen 'nne', natu '(nwa ya)', niwe 'aki oyibo', pana 'nri', puwe 'betelnut', rani 'mmiri', rau 'akwukwo', -sa 'elu', -si 'ala', siso 'ara', tafi 'sukari', tano 'mmiri ozuzo', temto 'mmadụ', tesese 'otu', tou 'atọ', wane 'aja', yafu 'ọkụ' (ha niile nwetara site na J. Sterner 1975).
Udaume
[dezie | dezie ebe o si]| N'ihu | Central | Azu | |
|---|---|---|---|
| Elu | i | u | |
| N'etiti | ɛ | o | |
| Dị ala | a |
Consonants
[dezie | dezie ebe o si]| Labial | eze | Palatal | Velar | Glottal | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Ihu imi | m | n | ||||
| Plosive | voiceless | p | t | c | k | ʔ |
| voiced | b | d | g | |||
| Nke na-ese okwu | f | s | ||||
| Mmiri mmiri | r | |||||
| Semivowel | w | j | ||||
Ọmụmụ ihe ọmụmụ
[dezie | dezie ebe o si]Aha aha
[dezie | dezie ebe o si]Sobei na-ekewa ihe onwunwe dịpụrụ adịpụ na ihe onwunwe na-enweghị ike ịpụpụ site n'itinye aha ozugbo na ụdị mmekọrịta ikpeazụ, nke kachasị akụkụ ahụ na okwu ndị ikwu. morphophonemics na-enwekarị mgbagwoju anya: Lua error in Module:Unicode_data at line 483: attempt to index field 'scripts' (a boolean value). 'Nwa m', natun 'nwa ya', netrirse 'ụmụ anyị (ụmụ)', netrise 'ụmụ ha (ụmụ)'; dabu'sa'a 'isi m', dabusa'a 'isi ya', debrirsa'a 'isi anyị', debrisa'a 'isi ha' (Sterner 1987). Ihe atụ na-esonụ nke aha tema- nwere nke na-enweghị mgbagha. 'Nna' sitere na Stener (1976). Nke etiti -ri- tupu suffix nke nwere na-eje ozi dị ka ihe nrịbama ọtụtụ. Dị ka nnọchiaha nọọrọ onwe ya, ri bụ mmadụ atọ ('ha'). Ụfọdụ okwu ikwu na-adịghị ewere suffixes nwere otu o sina dị nwere ọtụtụ ụdị na-agwụ na -(r)i : wawa-ri 'nne- PL ', tinan-i 'nne- PL ', nabai-yi 'nwa nwanne- PL ' (Sterner 1976).
| Onye | Otu | Ọtụtụ | |
|---|---|---|---|
| Onye mbụ | exclusive | tema-' | tema-ri-mse |
| inclusive | — | tema-ri-rse | |
| Onye nke abụọ | tema-m | tema-ri-mse | |
| Onye nke atọ | tema-n | tema-ri-se | |
Nkpọaha nọọrọ onwe ya
[dezie | dezie ebe o si]| Onye | Otu | Ọtụtụ | |
|---|---|---|---|
| Onye mbụ | exclusive | ya | mim |
| inclusive | — | rer | |
| Onye nke abụọ | u | yam | |
| Onye nke atọ | e | ri | |
Ngwaa
[dezie | dezie ebe o si]Ngwaa Sobei nwere ike ịgụnye ọtụtụ ihe nhụsianya, ntụgharị, mgbanwe, ma ọ bụ ntụzịaka, mana ngwaa ọ bụla na-edobere obere prefixed iji gosi ụtọ ụtọ asụsụ mmadụ na ọnụ ọgụgụ nke isiokwu ya na ọnọdụ ụtọasụsụ ( realis or irrealis ). Ihe nrịbama ọnọdụ dị iche dabere ma azuokokoosisi ọ dị mfe ma ọ bụ gbagwojuru anya, na ụfọdụ klaasị nke ngwaa na-egosi stem allomorphy na paradigim njikọ ha. (Lee Sterner 1987.)
Ihe ndetu
[dezie | dezie ebe o si]Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]ngwaa ọ bụla na-edobere obere prefixed iji gosi ụtọ ụtọ asụsụ mmadụ na ọnụ ọgụgụ nke isiokwu ya na ọnọdụ ụtọasụsụ ( realis
Ntụaka n'ozuzu
[dezie | dezie ebe o si]- Sterner (1987). "Sobei Verb Morphology Reanalyzed to Reflect POC Studies". Oceanic Linguistics 26 (1/2): 30–54. DOI:10.2307/3623165. ISSN 0029-8115.
- Sterner (1976). "A comprehensive look at Sobei phrases and words", in Suharno: From Baudi to Indonesian: Studies in linguistics. Jayapura: Cenderawasih University and the Summer Institute of Linguistics, 153–176. Retrieved on October 10, 2024.
- Sterner (1975). "Sobei phonology". Oceanic Linguistics 14 (2): 146–167. ISSN 0029-8115.
- Sterner (1975). "Sobei Verb Inflection". Oceanic Linguistics 14 (2): 128–145. ISSN 0029-8115.