Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Sobei

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Sobei bụ otu n'ime asụsụ Sarmi a na-asụ n'ime obodo atọ (Sarmi, Sawar, na Bagaiserwar) dị nso na etiti Sarmi na mpaghara Papua nke Indonesia . Ethnologue (2005) zoro ọnụ ọgụgụ mmadụ abụọ nke atọ dị 1,000 na 1,850, ebe Sterner na-eme atụmatụ na ọnụ ọgụgụ ndị bi na 1,500 (1975) na 2,000 (1987), dabere na ebe obibi n'ezie na mpaghara ahụ.

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Ntugharị Sobei nke ụfọdụ etyma Austronesia na-ahụkarị gụnyere ima 'aka', betwe 'star', daidu 'abụọ', faso 'paddle', fau 'anọ', mam 'nna', nen 'nne', natu '(nwa ya)', niwe 'aki oyibo', pana 'nri', puwe 'betelnut', rani 'mmiri', rau 'akwukwo', -sa 'elu', -si 'ala', siso 'ara', tafi 'sukari', tano 'mmiri ozuzo', temto 'mmadụ', tesese 'otu', tou 'atọ', wane 'aja', yafu 'ọkụ' (ha niile nwetara site na J. Sterner 1975).

N'ihu Central Azu
Elu i u
N'etiti ɛ o
Dị ala a

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]
Labial eze Palatal Velar Glottal
Ihu imi m n
Plosive voiceless p t c k ʔ
voiced b d g
Nke na-ese okwu f s
Mmiri mmiri r
Semivowel w j

Ọmụmụ ihe ọmụmụ

[dezie | dezie ebe o si]

Sobei na-ekewa ihe onwunwe dịpụrụ adịpụ na ihe onwunwe na-enweghị ike ịpụpụ site n'itinye aha ozugbo na ụdị mmekọrịta ikpeazụ, nke kachasị akụkụ ahụ na okwu ndị ikwu. morphophonemics na-enwekarị mgbagwoju anya: natu’ 'Nwa m', natun 'nwa ya', netrirse 'ụmụ anyị (ụmụ)', netrise 'ụmụ ha (ụmụ)'; dabu'sa'a 'isi m', dabusa'a 'isi ya', debrirsa'a 'isi anyị', debrisa'a 'isi ha' (Sterner 1987). Ihe atụ na-esonụ nke aha tema- nwere nke na-enweghị mgbagha. 'Nna' sitere na Stener (1976). Nke etiti -ri- tupu suffix nke nwere na-eje ozi dị ka ihe nrịbama ọtụtụ. Dị ka nnọchiaha nọọrọ onwe ya, ri bụ mmadụ atọ ('ha'). Ụfọdụ okwu ikwu na-adịghị ewere suffixes nwere otu o sina dị nwere ọtụtụ ụdị na-agwụ na -(r)i : wawa-ri 'nne- PL ', tinan-i 'nne- PL ', nabai-yi 'nwa nwanne- PL ' (Sterner 1976).

Onye Otu Ọtụtụ
Onye mbụ exclusive tema-' tema-ri-mse
inclusive tema-ri-rse
Onye nke abụọ tema-m tema-ri-mse
Onye nke atọ tema-n tema-ri-se

Nkpọaha nọọrọ onwe ya

[dezie | dezie ebe o si]
Onye Otu Ọtụtụ
Onye mbụ exclusive ya mim
inclusive rer
Onye nke abụọ u yam
Onye nke atọ e ri

Ngwaa Sobei nwere ike ịgụnye ọtụtụ ihe nhụsianya, ntụgharị, mgbanwe, ma ọ bụ ntụzịaka, mana ngwaa ọ bụla na-edobere obere prefixed iji gosi ụtọ ụtọ asụsụ mmadụ na ọnụ ọgụgụ nke isiokwu ya na ọnọdụ ụtọasụsụ ( realis or irrealis ). Ihe nrịbama ọnọdụ dị iche dabere ma azuokokoosisi ọ dị mfe ma ọ bụ gbagwojuru anya, na ụfọdụ klaasị nke ngwaa na-egosi stem allomorphy na paradigim njikọ ha. (Lee Sterner 1987.)  

Ihe ndetu

[dezie | dezie ebe o si]
  • Paradaịsc nwere nchịkọta abụọ nke ihe Arthur Cappell ( AC1, AC2 ) gụnyere ihe asụsụ Sobei.

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

ngwaa ọ bụla na-edobere obere prefixed iji gosi ụtọ ụtọ asụsụ mmadụ na ọnụ ọgụgụ nke isiokwu ya na ọnọdụ ụtọasụsụ ( realis

Ntụaka n'ozuzu

[dezie | dezie ebe o si]