Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Tai Ya

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Asụsụ Tai Ya
asụsụ, modern language
Mba/obodoChina Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue6a Vigorous Dezie

Tai Ya ( Chinese ), makwaara dị ka Tai Cung, Tai Chung na Dai Ya, [1] bụ asụsụ Southwwest Tai nke ndịda China . O nwere otu olumba, Tai Hongjin ( Chinese ; Red Tai.

Ndị na-ekwu okwu Tai Hongjin na-ebi na Osimiri Uhie (红河 ma ọ bụ 元江) na Osimiri Jinsha (金沙江) mpaghara mmiri nke ndịda etiti Yunnan . Ọtụtụ bụ ndị Buddha, ma ole na ole bụ Theravada . Ihe ruru mmadụ 5,000–6,000 na-asụkwa ya na Chiang Rai Province, Thailand .

N'adịghị ka asụsụ Dai ndị ọzọ a na-amụ n'ọtụtụ ebe, Tai Ya enweghị akwụkwọ akụkọ ọdịnala, n'agbanyeghị na o nwere ọdịnala ọnụ mara mma. [2] Akwụkwọ achọpụtala na enweghị akwụkwọ akụkọ a nwere ike imebi ndụ Tai Ya n'ọgbọ n'ọdịnihu na Thailand, ka ndị Tai Ya na-atụgharị n'iji Northern Thai na Central Thai eme ihe, n'ihi enweghị akwụkwọ na Tai Ya. Agbanyeghị, ekwenyela na ike asụsụ n'ozuzu ya (gụnyere ọtụtụ ndị na-ekwu okwu na mpaghara Yunnan) dị elu yana "ọ ga-abụ na ọgbọ ndị na-abịa n'ihu ga-asụ ya". [2]

Enwere ike kewaa Tai Hongjin gaa n'olumba ise, bụ ndị na- enwekarị nghọtahie (Zhou 2001:14).

Ọnụ ọgụgụ ndị na-asụ Tai Hongjin jikọtara ọnụ bụ 136,000 (Zhou 2001:14). A na-asụ asụsụ Tai nwere njikọ ma dị iche a na-akpọ Dǎi Jīnping (金平傣语) na mpaghara Jinping (金平县), Honghe Prefecture (红河州), nke Zhou (2001) na-akọ na ọ nwere ndị na-asụ 15,400. Asụsụ a nwekwara edemede ọdịnala nke ya (lee Zhou 2001:379).

Heipu黑蒲 ( onwe ya : Kalang卡郎kʰa³³lun²¹ ; A na-akpọkwa Baiyi摆彝 nke ndị Han Chinese) bụ ụdị Tai Ya (傣雅) dị iche iche nke ndị mmadụ 118 na-asụ n'ime obodo abụọ nke Shitouzhai (石头寨[3] ) na Xiaomiao (小庙[4] ) na Panlong Township (盘), 両County 匙 乡Yunnan (Ị 2013:268). Heipu (黑蒲) bụ okwu ndị China nke Han na-ezo aka na omume ha nke ime ezé ojii . Na mpaghara Xinping, ndị Heipu na-akpọkwa onwe ha Tai Kha (傣卡) (Ị 2013:336). [5] Ya na Tai Ya nwere nghọta dị ka ekwuru na District 4 (四区) nke Xinping County. Otú ọ dị, Heipu pụrụ iche na ọ nwere nanị ụda anọ, ma tụfuo nkwụsị ikpeazụ -p, -t, -k. Agaghị enwe mgbagwoju anya Heipu na otu abụọ ọzọ nwere otu aha:

Ihe ndetu

[dezie | dezie ebe o si]
  1. William Frawley (1 May 2003). International Encyclopedia of Linguistics. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-513977-8. Retrieved on 8 September 2013. 
  2. 2.0 2.1 Kirk R. Person (2005). The Tones of Tai Ya. Department of Linguistics, School of Graduate Studies, Payap University. Retrieved on 8 September 2013. 
  3. 新平县建兴乡盘龙村民委员会石头寨. Archived from the original on 2016-12-01. Retrieved on 2021-06-18.
  4. 新平县建兴乡盘龙村民委员会小庙. Archived from the original on 2016-12-01. Retrieved on 2021-06-18.
  5. You Weiqiong [尤伟琼]. 2013. Classifying ethnic groups of Yunnan [云南民族识别研究]. Beijing: Ethnic Publishing House [民族出版社].

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]