Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Tombonuwo

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Tombonuwo (Tambonuo) bụ akara Paitanic a na-asụ na Pitas na Labuk-Sugut District nke ugwu ihie mbụ Sabah, Malaysia. . [1][2]

Ọmụmụ ụdaolu[3]

[dezie | dezie ebe o si]

Mkpụrụ okwu

[dezie | dezie ebe o si]
Labial Dental Alveolar Palatal Velar Glottal
Plosive Templeeti:IPA link Templeeti:IPA link Templeeti:IPA link Templeeti:IPA link Templeeti:IPA link Templeeti:IPA link Templeeti:IPA link
Fricative Templeeti:IPA link
Affricate Templeeti:IPA link
Nasal Templeeti:IPA link Templeeti:IPA link Templeeti:IPA link
Lateral Templeeti:IPA link
Tap Templeeti:IPA link
Semi-vowel Templeeti:IPA link Templeeti:IPA link

Phonemes /p, t, k, s, ʔ/ enweghị olu. A na-ekwupụta okwu ndị ọzọ niile.

Mkpụrụedemede

[dezie | dezie ebe o si]
N'ihu Ịlaghachi azụ
Elu i u
Ndị na-adịghị elu a o

A na-akpọkarị /o/ dị ka unrounded [ʌ].

/a/ na-egbochi [ʌ] na nkeji okwu a na-etinye n'ahụ.

Ọdịdị

[dezie | dezie ebe o si]

Ihe E lekwasịrị anya

[dezie | dezie ebe o si]

Asụsụ Sabahan na-eji jụrụ "focus" mara, nke na-egosi dị n'etiti okwu nke osisi na osisi "focused" nke ahịrị okwu [1] (lee nhazi Austronesian).).

Tombonuwo nwere ụdị ihe a na-a na-anya anya, nke a na-akpọkarị "onye na-eme ihe nkiri", "onye ọrịa", "onye na-okwu" na "iche".[1]  A na-etinye uche na ngwaa.

  • Onye na-eme ihe nkiri: -um- / m (u) -
  • Onye ọrịa: -on (Nke a) / -o (Nke gara aga)
  • Onye na-ezo aka: -an-afọ
  • Isiokwu: i-

Oge na akụkụ[4]

[dezie | dezie ebe o si]
  • Oge gara aga: n- (-in-)
  • Ihe a na-ekwu: o-
  • Ezigbo: ko-
  • Oge gara aga na-abụghị nke iwu kwadoro: n-o-
  • Ihe omume: n-o-ko-
  • N'akụkụ ọkà okwu: itu
  • Ebe dị anya site na onye na-ekwu okwu: iri
  • Ogologo oge site na onye na-ekwu okwu: ono

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]
  1. King (1984). The Paitanic language family. Canberra: Australian National University, 146. ISBN 0858832976. 
  2. Lobel (2013). Philippine and North Bornean languages: issues in description, subgrouping and reconstruction. Manoa: University of Hawai'i, 370. 
  3. King (1993). Tombonuwo phonemics. Kota Kinabalu: Sabah Museum, 97–106. ISBN 9789839638059. 
  4. 4.0 4.1 King (1991). Participant reference in Tombonuo. Canberra: Australian National University, 76. ISBN 0-85883-406-5.  Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name ":0" defined multiple times with different content