Asụsụ Tomini-Tolitoli
Asụsụ Tomini-Tolitoli bụ obere na-ese okwu n' akara Austronesian nke a na-asụ na Gulf of Tomini na mpaghara Tolitoli dị n'ebe ugwu Central Sulawesi, Indonesia, nke nwere alaka abụọ, ya bụ "Tomini" na "Tolitolii". E gosighi fim n'otu nke a, ọ ịbụ ịbụ na alaka otu ahụ ahụ nso-iche ndị ọzọ nke Sulawesi.
Asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]Nchịkọta nke asụsụ Tomini-Tolitoli sitere na Himmelmann (2001:20).
- Tolitoli
- Totoli
- Boano
- Tomini
Totoli na Boano nwere njikọ chiri anya na ibe ha mana ha dị iche na ahia ndị ọzọ n'ihe gbasara okwu, phonology, na mpaghara ndị ọzọ. Asụsụ abụọ a nwere ike ịbụ na Asụsụ Gorontalic na nso nso a site na aha South Sulawesi dị ka Bugis na Makassar (Himmelmann 2001:20). Mead (2003) na-ekwu na ihe ụfọdụ nke mere ihe mere eme nke Totoli na Boano na-egosi mmetụta ọgụ abụọ a na mpaghara Celebic..[1]
Ọnụ ọgụgụ mmadụ
[dezie | dezie ebe o si]Ndị bi n'okpuru ebe a sitere na Himmelmann (2001:18).
- Ebe Ọdịda Anyanwụ
- Balaesang: 3,200
- Pendau (Ndau): 3,200
- Dampelas (Dampal): 10,300
- Ebe dị n'ime ala: 13,000
- Totoli (Tolitoli): 25,000
- Ebe Ọwụwa Anyanwụ
- Taje (Petapa): 350
- Ampibabo-Lauje: 6,000
- Tajio (Kasimbar): 12,000
- Lauje (Tinombo): 38,000
- Tialo (Tomini): 30,000
- Boano (Bolano): 2,700
- Ngụkọta
- 145,000
Ihe edeturu n'okpuru ala
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Mead (2003a). "Evidence for a Celebic supergroup", in Lynch: Issues in Austronesian historical phonology, Pacific Linguistics 550. Canberra: Pacific Linguistics, Research School of Pacific and Asian Studies, Australian National University, 115-141.
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- [Ihe e dere n'ala ala peeji] Sourcebook on Tomini-Tolitoli languages: General information and word lists. Canberra: Pacific Linguistics, The Australian National University.
Njikọ mpụga
[dezie | dezie ebe o si]- "Tomini-Tolitoli" na Ethnologue (23rd ed, 2020).