Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Ugwu Miri

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Eserese nke otu nwa agbọghọ ndị Nyishi nke Kamle

Nyishi ( Kamle ) ma ọ bụ Sarak bụ asụsụ Tani nke India. A na-asụ ya na Arunachal Pradesh site n'ihe ruru puku mmadụ itoolu sitere n'ebo Nyishi. [1] Ọ dị ka ọ bụ olumba nke asụsụ Nishi .

Ọ bụ ezie na edepụtara Hili Miri n'okpuru Mising [mrg] na Ethnologue, Burling na Sun–ndị ọkachamara n'asụsụ Aranuchal Pradesh na Tani - na-emeso Hill Miri na Mising dị ka asụsụ dị iche na nke dị iche iche nke ngalaba dị iche iche nke otu obere Tani. [2]

Nyishi (muri-mugli) bụ onye otu alaka ụlọ ọrụ Tani nke asụsụ Sino-Tibet, a na-ewerekwa ya dị ka olumba nke asụsụ Nishi . Ndị Nyishi nke Kamle na-asụ ya bụ puku mmadụ itoolu na mpaghara ugwu India. [2] A na-eyi ya egwu n'ihi na ndị na-eto eto na-eji nwayọọ nwayọọ na-apụ n'ọdịnala na asụsụ ndị ha. [3] [4] Achịkọtala ọtụtụ akwụkwọ ọdịyo nke akụkọ ozi ọma n'asụsụ Nyishi nke Kamle.

Akụkọ banyere agụmakwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]

George Abraham Grierson, na nyocha ya nke India banyere asụsụ ya, nyochara asụsụ Nyishi ma bipụta ihe ndekọ ihe karịrị otu narị afọ gara aga. [ a chọrọ nkọwa ]

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Consonants

[dezie | dezie ebe o si]

Tebụlụ na-esote gụnyere ngwa ahịa consonants Nyishi (Kamle). [5]

Udaume dị n'ihu /i, e/, Central /ɨ, ʉ, ə, a/, na azụ /u, o/ . Udaume na-eme ogologo na mkpụmkpụ.

Ụtọ asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]

  Ụtọasụsụ Nyishi (Kamle) bụ isi na usoro okwu bụ isi dị ka nke asụsụ Sino-Tibet nwere njikọ, yiri nke Nishi.

Ọnụọgụ

[dezie | dezie ebe o si]
Nyishi (Kamle)
1 aken
2 ihe
3 oum
4 epi
5 ango/angngo
6 ake
7 kenne
8 paini
9 kora
10 iri

Nkpọaha

[dezie | dezie ebe o si]
Otu Ọtụtụ
Onye mbụ ngo ngu-lu
Onye nke abụọ mba nu-lu
Onye nke atọ bu, bú bu-lu, bú-lu

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

Kamle na-asụ ya bụ puku mmadụ itoolu na mpaghara ugwu India. [1] A na-eyi ya egwu n'ihi na ndị na-eto eto na-eji nwayọọ

  1. Moseley (2007). Encyclopedia of the world's endangered languages. Routledge. ISBN 978-0-7007-1197-0. Retrieved on 1 April 2012. 
  2. 2.0 2.1 Did you know Hill Miri is threatened? (en). Endangered Languages. Archived from the original on 18 April 2015. Retrieved on 2022-12-25.
  3. Aptani, Hill Miri, Nishi. Living Tongues Institute for Endangered Languages. Archived from the original on 2011-10-06.
  4. Nabam Tadar Rikam (2005). Emerging religious Identities of Arunachal Pradesh. Mittal Publications. ISBN 978-81-8324-032-1. Retrieved on 2 August 2024. 
  5. (1996) in Ju Namkung: Phonological inventories of Tibeto-Burman languages, STEDT Monograph Series. Center for Southeast Asia Studies, University of California. ISBN 0-944613-28-4. 

Ọgụgụ ọzọ

[dezie | dezie ebe o si]

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]