Asụsụ Vitu
| Vitu Vitu, Mudua | ||
|---|---|---|
| Spoken in: | Papua New Guinea | |
| Total speakers: | 8,800 | |
| Language family: | Tustrunizit Malayo-Polynesian Oceanic Meso-Melanesian Bali–Vitu VituTempleeti:Infobox Language/script | |
| Language codes | ||
| ISO 639-1: | none | |
| ISO 639-2: | —
| |
| ISO 639-3: | wiv
| |
Vitu (a kpọkwara Witu ma ọ bụ Vittu, nke ndị na-ekwu okwu nke aka ha na-ezo aka dị ka pole matotota 'ezi okwu' ma ọ bụ pole Vitu 'Vitu okwu') ma ọ bụ Muduapa bụ asụsụ Oceanic nke ihe dị ka mmadụ 7,000 na-asụ n'àgwàetiti ndị dị n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ nke ụsọ oké osimiri West New Britain na Papua New Guinea .
Aha
[dezie | dezie ebe o si]Aha Vitu bụ endonym . Aha ọzọ, Muduapa, bụ exonym sitere na agbata obi Uneapa (ma ọ bụ Bali) asụsụ a na-asụ na Bali Island, nke dị na Vitu nke a maara dị ka Mudua, na-ezo aka n'àgwàetiti dị n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ nke Vitu kwesịrị ekwesị. Mudua na Muduapa nwere ike si na proto-ụdị *Muduap, na-egosipụta mgbakwunye nke ụdaume echo na Bali na mfu nke consonants ikpeazụ na Vitu mgbe niile.
Nhazi
[dezie | dezie ebe o si]Vitu na Bali na-etolite otu obere n'ime ụyọkọ Meso-Melanesian nke asụsụ Oceanic . Vitu nwere njikọ chiri anya na asụsụ Uneapa (ma ọ bụ Bali) gbara agbata obi nke na a na-ewere ha abụọ mgbe ụfọdụ ka otu asụsụ, nke a na-akpọ Bali-Vitu. Agbanyeghị, enwere ụfọdụ ndịiche, ọkachasị na ngwa ekwentị ha, njide consonants ikpeazụ (nke furu efu na Vitu), sistemụ nnọchiaha, na nhọrọ okwu. N'ozuzu, Bali na-eche na ọ na-echekwa karịa Vitu n'ọtụtụ akụkụ.
fonology
[dezie | dezie ebe o si]Udaume
[dezie | dezie ebe o si]| N'ihu | Azu | |
|---|---|---|
| Elu | i | u |
| N'etiti | e | o |
| Dị ala | a | |
Consonants
[dezie | dezie ebe o si]| Labial | Coronal | Velar | ||
|---|---|---|---|---|
| Ihu imi | m | n | ŋ | |
| Plosive | voiceless | p | t | k |
| prenasalized | ᵐb | ⁿd | ᵑɡ | |
| Nke na-ese okwu | β | ð | ɣ | |
| Sibilant | ( s ) | |||
| Mmiri mmiri | rhotic | r | ||
| lateral | l | |||
/t/ is realized as [tʃ] before /i/.
/s/ occurs only in loanwords from Tok Pisin, such as sikul 'school'.
phonotactics
[dezie | dezie ebe o si]Ọ nweghị ụyọkọ consonant ma ọ bụ consonants ikpeazụ anabataghị n'ime mkpụrụokwu Vitu ala: mkpụrụokwu niile nwere usoro CV ma ọ bụ V. Otú ọ dị, okwu mgbazinye ego nwere ike ịnwe nhazi dị iche iche.
Usoro edemede
[dezie | dezie ebe o si]Edere Vitu na mkpụrụedemede Latịn . Naanị n'etiti 15% na 25% nke ndị na-asụ Vitu bụ ndị maara asụsụ a, mana ọtụtụ ndị ọzọ gụrụ akwụkwọ na Tok Pisin, asụsụ mba Papua New Guinea.
| A a | B b | D d | E e | G g | H h | I i | K k | L l | M m |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| /a/ | /ᵐb/ | /ⁿd/ | /e/ | /ᵑɡ/ | /ɣ/ | /i/ | /k/ | /l/ | /m/ |
| N n | Ng ng | O o | P p | R r | S s | T t | Ị ị | V v | Z z |
| /n/ | /ŋ/ | /o/ | /p/ | /r/ | /s/ | /t/ | /u/ | /β/ | /ð/ |
Ụtọ asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]Ọmụmụ ihe ọmụmụ
[dezie | dezie ebe o si]Sistemụ ụda mgbagwoju anya nke ejiri mara asụsụ Austronesian nke Taiwan na Philippines na-ebelata nke ukwuu n'ọtụtụ asụsụ Austronesia nke Eastern Indonesia na Oceania . Vitu bụ ihe a na-adịghị ahụkebe n'ihe gbasara morphology ma e jiri ya tụnyere ọtụtụ asụsụ Oceanic ndị ọzọ a na-asụ na Melanesia . Ọ bụ otu n'ime asụsụ Melanesian ole na ole nwere sistemụ akara ụda olu na-agafe agafe .
Syntax
[dezie | dezie ebe o si]Usoro okwu Vitu na-emebu bụ isiokwu-ngwaa-ihe (SVO).
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]ndịda ọwụwa anyanwụ nke Manus Island, New Guinea, na ekekọrịta mmekọrịtaanọchite anya olumba atọ nke Naba na-ekewa. Ha na-ebi tumadi na Batha