Gaa na ọdịnaya

Asụsụ Yaminawa

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Language name
Spoken in: — 
Region:
Total speakers:
Language family: Default
Language codes
ISO 639-1: none
ISO 639-2:
ISO 639-3:

Yaminawa (Yaminahua) bụ Asụsụ Panoan nke ike Amazonia.  Ọ bụ ndị Yaminawá na ụfọdụ ndị yiri ya na-asụ ya.

Yaminawa mmebi akara sara mbara.  Asụsụ ndị akara bụ akara bụ Yaminawa abụọ ma ọ bụ ụfọdụ nke Brazil, Yaminawa, Chaninawa, Chitonawa, Mastanawa, Parkenawa (= Yora ma ọ bụ "Nawa"), Shanenawa (Xaninaua, = Katukina de Feijó), Sharanawa (= Marinawa), Shawannawa (= Arara),Aryawanawá,nke Yaminaw-arara,nke Yaminaw-arara  Nehanáwa).[1]  Xinane Yura, nke a imera n'oge na-adịbeghị anya, bụ nke otu ndị na-eso na Kampa na Envira River Isolated Peoples Indigenous Territory, Acre, Brazil na-asụ n'oge afọ 2010.[1]

Ọ bụ naanị ndị Yaminawá ole na ole na-asụ Spanish ma ọ bụ Portuguese, ọ bụ ezie na ndị Shanenawa agbanweela na Portuguese.

Ọmụmụ ụdaolu

[dezie | dezie ebe o si]

Mkpụrụedemede nke Yaminawa bụ /a, i, ɯ, u/. /i, ɯ, u/ nwekwara ike ịnụ dị ka [ɪ, ɨ, o]. Sharanawa, Yaminawa, na Yora nwere ụdị nasalized maka nke ọ bụla n'ime ụdaume, ma gosipụta ọdịiche dị iche iche.[2]

Mkpụrụ okwu
Bilabial Alveolar Retroflex Palatal Velar Mkpịsị aka
Plosive p t k
Africate t͡s t͡ʃ
Ihe na-esiri ike ɸ s ʂ ʃ h
Ụgbọ imi m n
Ihe atụ (l) j w
Flap ɾ

A na-anụ [l] dị ka allophone nke /ɾ/. A pụkwara ịnụ /j/ dị ka imi [ɲ].

Yawanawá nwera ndepụta ndịume yiri nke Yaminawa, mana ọ na-eji ike olu /β/ n' onyeisi olu na-ama .[1] Yawanawá na Sharanahua nwere ikeume ọzọ, ndị ọrụ olu /w/ .  [1] [2] Shanewana nwere fricative labiodental /f/ kama / z/ . [3]

Yaminawa nwere ụda dị iche iche, nwere ụda abụọ dị elu, elu (H) na ala (L).

Asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]

Yaminawa bụ akara polysynthetic, nke na- ji àgwà eme ihe nke na-eji compounding, nasalization, na ike na-agbanwe na-agbanwe okwu.  Yaminawa na-agụ nkewa ergativity;  aha na ọnọdụ onye nke atọ na-agba ọsọ usoro ergative-absolutive, ebe ọnọdụ nke onye mbụ na nke abụọ na-akpa aha usoro na nominative-accusative.  okwu okwu Yaminawa dị ukwuu, na-edepụtapụta uche (m uche uche) na ụdị dị ka ike ya.  Yaminawa usoro ntụgharị ntụgharị nke na-edepụta otu ma ọ bụ ike dị iche iche yana ndị n'etiti ndị na-adabere na ya na ndị ọzọ bụ isi..

Ihe edeturu

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Camargo Souza (2021-12-29). "Aislados y «des-aislados» (in)voluntarios a través de sus lenguas: dos casos aparentemente opuestos". Anthropologica 39 (47): 317–337. DOI:10.18800/anthropologica.202102.013. ISSN 2224-6428. 
  2. SAPhon – South American Phonological Inventories (en). linguistics.berkeley.edu. Retrieved on 2018-07-23.
  3. SAPhon – South American Phonological Inventories - Shanenawa (en). linguistics.berkeley.edu. Retrieved on 2019-02-01.

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]