Gaa na ọdịnaya

Asụsụ ndịda Sulawesi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Asụsụ ndịda Sulawesi bụ obere m nke Eziniche bụ Austronesian.  A na-asụkarị ha na mpaghara Indonesia nke South Sulawesi na West Sulawesi, yana obere akpa akpa na West Kalimantan (Tamanic).).

Ịdị n'ìgwè

[dezie | dezie ebe o si]

Nchịkọta n'ime

[dezie | dezie ebe o si]

Nkewa a na-agbaso Grimes & Grimes (1987) na Ethnologue . [1]   Ọnọdụ nke Asụsụ Tamanic, nke a na-asụ na West Borneo, edoghị anya ruo na mberede awụ gara aga.  Onye ọka iwu Dutch bụ K.A.  Adelaar gị na ha dị nso na Buginese ma si otú a nwee ike ike ha na mpaghara South Sulawesi.[3]

Zobel (2020) kewara Asụsụ Badaic na Seko dị ka nke otu Seko-Badaic n'ime alaka South Sulawesi.[1]

Rịba ama: Ihe odide italiki na-egosi na a na-ewere ya dị ka olumba ọ bụghị asụsụ dị iche.

Ọnọdụ n'ime Austronesian

[dezie | dezie ebe o si]

Na nsogbu ugbu a, a na-ewere ọnwụ South Sulawesi dị ka alaka bụ isi nke Malayo-Polynesian subgroup n'ime ahịa Austronesian..[5]

Mmetụta South Sulawesi na Malagasy

[dezie | dezie ebe o si]

ADelaar (1995) n 'OKWU NKE MAGORASY, N'onwe Gị BENTE na Malay Nute na BajeTA na Sogalesi  Blench ahụ ihe mgbu ọzọ (2018).  [7]

asụsụedemede Proto-South-Sulawesi *ɨ bụ ịgba nke Proto-Malayo-Polynesian (PMP) *ə.  <i id="mwdg">a na-echekwa ya ikike na Bu, n'asụsụ ndị ọzọ ọ na- pasta a (ma n' pastọ ụfọdụ kwa m, u, e, na o oge o).  [10]

Bilabial Alveolar Palatal Velar
Kwụsị enweghị olu *p *t *c *k
kwuru okwu *b *d *j *g
Ihe na-esiri ike enweghị olu *s
kwuru okwu *z
Ụgbọ imi *m *n
N'akụkụ *l
Ihe na-atọ ụtọ *r
Ihe atụ *w *y

Velar fricative *ɣ na-apụta naanị n'ọnọdụ ikpeazụ dị ka mmeghachi omume nke PMP *R, ebe *z na-ahụ naanị n'etiti dị ka mmegharị nke PMP*j. [12][13]

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]

Ihe ndị e dere n'akwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Zobel (2020). "The Kaili–Wolio Branch of the Celebic Languages" (in en). Oceanic Linguistics 59 (1/2): 297–346. DOI:10.1353/ol.2020.0014. 

Akwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]

 

Ịgụ ihe ọzọ

[dezie | dezie ebe o si]

 

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]