Bora Ćosić

 

Bora Ćosić (Serbo-Croatian: Бора Ћосић; ụbọchị n'ụbọchị nke 5 n'na ndụ n'afọ 1932) bụ onye Serbian, Croatia na Yugoslav na-ede akwụkwọ, onye edemede, Onye ntụgharị, onye isi ọha na eze na eze, na onye na-Guard.  O dere ihe dị ka akwụkwọ 50, yana ọtụtụ ihe nkiri, nke emere na nnukwu ihe ịga nke ọma na Belgrade Atelje 212. Maka akwụkwọ akụkọ The Role of My Family in the World Revolution, ọ natara NIN Award maka akwụkwọ nke afọ na 1970. Ćosić katọrọ ịrị elu nke ịhụ mba n'anya nke Serbia na 1990s na-alụ agha.  [1] A egwuregwu ya na 1932 na Zagreb, ọ biri na Belgrade site na 1937 ruo 1992, mgbe ọ kwagara Berlin.

Akụkọ ndụ

A masese Bora Ćosić na 1932 na Zagreb, ya na mark ya kwagara Belgrade na 1937. N'ebe ahụ, ọ ozizi akwụkwọ na First Men's Gymnasium, wee akwụkwọ na Ngalaba nke nkà ihe na Mahadum Belgrade.  N'oge ọ bụ nwata, ọ ụmụ ndị na-ede uri pụtara nke Russia, dezi akwụkwọ akwụkwọ Mlada kultura na 1952, magazine Danas na 1961-1963, na magazin Rok na 1969-1970.  Ọ bụ ọrụ dị ka onye na-ede egwuregwu na onye nka na ụlọ ọrụ ihe nkiri "Slavija", 1958-1959, na "Avala", 1962-1963.  Ọ rụ ọrụ na ihe ngosi, dee ụka maka ihe nkiri.  N'oge ọ mgbasa na Europe, na mgbakwunye na akwụkwọ zuru ezu, o CD ọtụtụ ederede na akwụkwọ ozi na Germany, Austria, Switzerland, Italy, Netherlands, Hungary, Romania, Russia, Poland na Albania.  O ngwaọrụ n'ihe mgbatị ụgbọala abụọ n'ọtụtụ mba Europe.  O nyela ihe otu otu onye ọnụ maka mgbasa ozi dị iche iche, akwụkwọ ozi, redio na iyi.  O ngwá na akwụkwọ, ego, symposia, akụrụngwa mba ụwa.  [1] N'afọ 2017, ọ bịanyere aka na njem maka ndị Croatia, Ndị Serbia, Ndị Bosnia na Ndị Montenegro.

Akwụkwọ edemede

Ọ malitere ọrụ ya dị ka onye edemede na akwụkwọ akụkọ House of Thieves site na 1956, wee bipụta akwụkwọ edemede Visible and Invisible Man, 1962, Sodom and Gomorrah, 1963. Ọ bụ onye dere akwụkwọ akụkọ nzuzo nke akụkọ Serbian na-adịbeghị anya, The Role of My Family in the World Revolution, 1969, nke e debere n'agha na Belgrade mgbe agha gasịrị. N'otu oge ahụ, Ćosić bụ onye nnọchi anya ọdịnala nke Central European nke edemede ọgụgụ isi, yana otu n'ime ndị ụbụrụ na-aghọ nkọ ikpeazụ na-ejikọta na Yugoslavia, na ngwakọta nke elegiac na nyocha na-egbu mgbu mgbe ọ gbasara. E mere ihe nkiri nke otu aha ahụ dabere na akwụkwọ akụkọ ahụ.

Anna nke Yugoslavia mere ka onye edemede ahụ banye n'ebe a ịchụgara ya (ọtụtụ mgbe na Rovinj na Berlin, mgbe ọ na-enyere na Croatia).  [1] akwụkwọ nke ọrụ ya bụ nke edemede, nke Diary of Stateless Persons, 1993, (ọzọ egwuregwu nwere efu nke ọ na- ntọala echiche eziokwu na ọha na eze na ndị arọ nke oge a), Good Governance, 1995, na Customs Declaration, 2000, edemede nke na-akọia, edemede onwe onye nke na-eche echiche Yugo.  O dere ihe dị ka akwụkwọ 50, nke e ndidi na Serbia, Croatia na Germany.

Onyinye

• 1969: NIN Award, maka akwụkwọ akụkọ Uloga moje заняce u svetskoj revoluciji.
• 2001: Ihe nrite Stefan Heym nke mba ụwa.
• 2002: Leipzig Book Prize for European Understanding, maka edemede akụkọ ndụ Carinska 1:1cija.
• 2008: Albatros Literaturpreis, maka Priče ma ọ bụ zanatima.

Ọrụ

Ndepụta na-ezughị ezu nke ọrụ:

• Kuća lopova, 1956
• N'afọ 1962, a tọhapụrụ ya.
• Sodoma na Gomora, 1963.
• Priče ma ọ bụ zanatima, 1966.
• Uloga moje заняce ma ọ bụ svetskoj revoluciji, 1969.
• [Ihe e dere n'ala ala peeji]
• Poslovi/sumnje/snovi Miroslava Krleže, 1983.
• Dr. Krleža, 1988.
• Dnevnik apatrida, 1993.
• Dobra vladavina (i psihopatalogija Nkọwa) , 1995.
• Carinska 1973 .
• Ọ bụ mgbe a kpọchiri ya na maloumnog, n'afọ 2001.
• [Ihe e dere n'ala ala peeji]
• Nulta zemlja, 2002.
• [Ihe e dere n'ala ala peeji]
• [Ihe e dere n'ala ala peeji]
• Consul u Beogradu, 2007.
• Put na Aljasku, 2008.
• Zapadno od raja, 2009.
• Kratko detinjstvo ma ọ bụ Agramu, 2011.
• [Ihe e dere n'ala ala peeji]
• Povest o Miškinu, 2019.
• Bez, 2021.
• Bergotova udovica, 2022.

Njikọ mpụga

• Bora ĆosićnaIMDb