Boubou
bubo ma ọ bụ grand boubou bụ uwe elu na-agbagị agbagharị nke a na-eyi n'ebe-ama egwuregwu Afrịka, na n'ókè dị ala na North Africa, nke ntụ uwe dashiki..[1]
A mara uwe na nke ya site na aha dị iche n’agbụrụ na ahia dị iche iche. A na-akpọ ya Kulwu na Kanuri, babban riga na Hausa, bubo, mbubb, mboubou ma ọ bụ grand mboubou na Wolof, k'sa ma ọ bụ gandora na Tuareg, Kwayi Bèri na Songhai, darra'a na Arabic, grand boubou na mba dị iche iche na-asụ French West Africa na okwu. Bekee uwe.
A yed boubou Senegalese, nke a na-akpọkwa grand boubou na French akara n'okpuru ebe a, dị ka Senegalesian kaftan. Ụdị ụdị a na-eyi n'obodo ụfọdụ dị ka M'boubou ma ọ bụ kaftan.
Akụkọ ihe mere eme
[dezie | dezie ebe o si]Mmalite ya dị na ụdị ejiji nke Mande, Songhai-Zarma, Hausa, Kanuri, Toubou, na ndị ọzọ na-azụ aha na Sahara na Sahelian na-eji uwe ahụ dị ka ụzọ dị irẹ iji chebe onwe ha aza na ihe ahụ ahụ (anyanwụ siri ike nke ehihie na ,ma oyi na-ajụ oyi n'iju) mgbe ha na-agafe agafe Sahara. A na- nnukwu-riga / boubou ma ọ bụ Kulwu na nnukwu okpu nke ihu dum, ma e wezụga anya, nke a mara dị ka Alasho na Hausa, Tagelmust na Tuareg, ma ọ bụ Litham na Arabic. Ndị isi nke ụkwụ nke iri na abụọ na nke iri na atọ nke Mali,kpa afã nke anɔ nke Hausa Bakwai na Songhai Empires, wee nabata ndị ejiji a dị ka ihe iko. ọnọdụ, dị iche na uwe na-ahụ aka ma ọ bụ uwe isi (nke a mara ugbu a dị ka dashiki ma ọ bụ akwa Ghana) nke ndị na-eso ụzọ / ndị na-ahụ eze, ma ọ bụ Senegalese kaftan, ụdị nke Arab thawb. Ojiji nke boubou /babban-riga / Kulwu dị ka uwe ikpe ihe zuru ebe niile n'etiti ndị obodo nke West Africa site na mbata nke ndị egwu Kanuri, Hausa, Fulani na Dyula na ndị ndu Kanuri na gburugburu mpaghara ndị Alakụga nke West Africa na 1400s na ọgụ ngwa ngwa na mpaghara ndị Alakoba na-adị ọnwụ mgbe Fulani Jihads nke a na-afọ nke 19 na ndị ọzọ na-esote French na British colonization..
Ojiji
[dezie | dezie ebe o si]A na-achọ Boubou mma na ihe omume mma dị aso anya, a na-eyikwa ya n'oge okpomọkụ ma ọ bụ ememe iche, dị ka ememe Eid abụọ nke Islam, ngosi, olili ozu. ma ọ bụ maka ịga ụgbọ alakụba maka ekpere Friday. Ọ ghọwo ejiji nke ọtụtụ mba dị na West Africa. Uwe ochie ihe nketa ihe nke nna na-enye nwa nwoke ma na-eyi ya dị ka ihe ngosi ọnọdụ.
E nwere ụdị ụdị nke ụdị bubou na Mali, Senegal, Gambia, Guinea, Niger, Mauritania na ọtụtụ mba ndị ọzọ dị n’Ebe Ọdịda siri Afrịka..
Uwe
[dezie | dezie ebe o si]Boubou dị ka uwe zuru oke nwere uwe atọ: uwe abụọ na-akpata ya nke na-agbadata na staparọ a mara ka ṣòkòtọ (nke a na-akpọ "shokoto" na Yoruba), uwe ogologo na uwe elu. na- nsogbu aka nke a na-eyi n’elu ndị a. nha atọ ahụ na-enwekarị otu agba. A na-eji ogho eme ya ma ngosi ya mma n’ụzọ dị mma n’ụdị ọdịnala. Ọ bara uru ikwu, Yoruba Agbada bụ uwe dị iche ma dị iche na Babaringa na Grand Boubou.[1] A na-dị Agbada n’ụdị iche iche iche aso oke, lace, silk, wdg.
Ụzọ e si eji ejiji
[dezie | dezie ebe o si]E nwere ikike ibu a kapịrị ọnụ iji yiri nnukwu boubou, nke nkwupụta n'ebe iji debe uwe elu n'elu mpempe ụkwụ n'oge ọ elala, n'ikwekọ n'omenala ndịsị. ima nke iwe ọcha (lee Najis). Nke a nwere ike ike ịfụkọta aka na-akpa nke bubou n'ubu mmadụ, nke a na-emekarị mgbe ị na-aga ije ma ọ bụ tupu ntọala ala, iji hụ na uwe elu ahụ. ogwe aka afụkọta n'ala, ma ọ bụ site na ịfụchi / ikpuchi nke ọ llaba n'elu nke ọzọ, na-eme ka ọhọrọ uwe ahụ dị ndị n'echebe ekiri ụkwụ (dị ka ndị Tuareg mother). N'ihi ya, ọ bụ ihe a na-ahụ ahụkebe ịhụ uwe elu dị ka square nke nnukwu bubou na-eche nkpuchi..
Ịbụ onye a ma ama
[dezie | dezie ebe o si]Ojiji nke boubou bụ ejije nke ndị Sahelian na ndị Sahara dị iche nke West Africa, ndị n'etiti ndị Kanuri, mana site na ịzụ ahịa na mgbasa nke Islam n' manzon ahụ dum, ọ amị ojiji n'etiti ụmụ mmadụ na savanna mpaghara mpaghara nke West Africa. Site na nke a, ndị isi nke Songhai nke Niger na Mali, Kanuri, Hausa, Dagomba nke Ghana, Mandinka nke Gambia, Susu nke Guinea na Temnes nke Sierra Leone na-eyi boubou n'ihe mere eme eme..
Taa, a na-ele Boubou anya dị ka ụdị ejiji na-ewu ewu n'etiti ndị mmadụ dị iche na West Africa, ndị Afrịka bi na mba ọzọ, na n'oge na-adịbeghị anya, egwuregwu n'etiti ụmụ Bantu na East, Southern na Central Africa.
Ọdịiche dị n'etiti nwoke na nwanyị
[dezie | dezie ebe o si]Ọ bụ ebe na ọ na-ahụ ụdị uwe ụmụ nwoke, uwe ejiji ụmụ n'ọtụtụ Sahelian West Africa bụ nke yiri ya, ọ bụ ebe na a na-eyikarị ya n’ụzọ dị iche. N'ebe ụfọdụ a na-akpọ ndị a M'boubou. N'ndị ndị ọzọ nke West Africa, uwe ụmụ bụ ụdị boubou, a na-akpọ kaftan, na n'ebe ndị ọzọ ọ bụ wrapper na headcarf..
Hụkwa
[dezie | dezie ebe o si]Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Mchunu (2023). "The Boubou and Post-Colonial African Musical Performances: Ami Koïta, Bi Kidude, and Sibongile Khumalo.". Fashion Theory 27.3: 411-441.