Gaa na ọdịnaya

Cachupa

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Cachupa
dish
obere ụdị nkestew, national dish Dezie
ụmụ amaala kaCape Verde Dezie
mba osiCape Verde Dezie
hashtagCachupa Dezie
cuisineNri Afrika Dezie
WikiProject na-elekọta yaWikiProject Intangible Cultural Heritage Dezie

Cachupa (Portuguese pronunciation: , Cape Verdean Creole Katxupa IPA: [kɪˈānupɐ]) bụ nri a ma ama sitere n'àgwàetiti Cape Verde, mpaghara Ọdịda anyanwụ Afrịka. Ọ bụ nri a na-esi nri nke ọka (hominy), agwa, cassava, poteto, azụ ma ọ bụ anụ (sausage, anụ ehi, ewu ma ọ bụ ọkụkọ), na mgbe mgbe morcela (sosoji ọbara). A na-akpọ ya nri mba ahụ, agwaetiti ọ bụla nwere ọdịiche mpaghara nke ya.[1][2] Ụdị usoro nri a na-akpọ cachupa rica na-enwekarị ihe ndị ọzọ karịa cachupa pobre dị mfe.

Cachupa guisada

[dezie | dezie ebe o si]
Cachupa frita (nke a makwaara dị ka cachupa guisada)

A na-esikarị ihe ndị fọdụrụ na Cachupa esi, a na-akpọ nri a na-emepụta cachupa frita, cachupa guisada ma ọ bụ cachupa refogada, nke pụtara "cachupa esi".[3] Enwere ike iji àkwá e siri esi na sausage e siri esi (linguiça) ma ọ bụ mackerel e siri esi nye nri ụtụtụ a.[4][5][6][7]

Ndị ọzọ

[dezie | dezie ebe o si]

E nwekwara ụdị Cachupa Rica nke a na-eje ozi na Quintal da Música, ụlọ oriri na ọṅụṅụ egwu na klọb na Plateau na Center of Praia.[8]

Na São Tomé na Príncipe

[dezie | dezie ebe o si]

Ọ bụkwa otu n'ime nri kachasị ewu ewu na São Tomé na Príncipe. O yikarịrị ka e si na Cape Verde weta nri ahụ. A na-eji agwa na-acha akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ, agwa sara mbara na ọka akwadebe ya.

Ihe Nketa

[dezie | dezie ebe o si]

Abọm studio nke ise nke Carmen Souza, nke akpọrọ Kachupada bụ maka nri ọdịnala a, a tọhapụrụ ya na afo 2013.

  • Nri ndị Cape Verde
  • Ndepụta nri ndị Afrịka
  • Ndepụta stews
  • Canjica ma ọ bụ ভগzá - nri yiri nke a na-ewu ewu n'ebe ugwu ọwụwa anyanwụ Brazil, Otú ọ dị, ọ na-eji naanị ọka eme ihe na nkwadebe

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]
  1. King (2001). The Mediterranean Passage: Migration and New Cultural Encounters in Southern Europe.. Liverpool University Press. ISBN 0-85323-646-1. 
  2. Raymond Almeida. Cachupa di Cabo Verde. UMassD. Archived from the original on 2006-12-05. Retrieved on 2006-12-10.
  3. Recipes for Cachupa (pt). SAPO CV. Archived from the original on 2017-12-30. Retrieved on 2017-01-15.
  4. Mae Preta (pt). Pt.livinginlisbon.com. Archived from the original on 2011-08-25. Retrieved on 2022-07-31.
  5. Sabor Crioulo (pt). Tv1.etp.pt.
  6. Archived copy. Archived from the original on 2017-09-24. Retrieved on 2017-01-15.
  7. Câmara de Comércio, Indústria e Turismo Portugal Cabo Verde. Portugalcaboverde.com. Archived from the original on 2017-01-16. Retrieved on 2022-07-31.
  8. Recipe for Cachupa Rica, 5tal da Música style (pt). SAPO. Archived from the original on 2014-10-24. Retrieved on 2018-07-29.

Ịgụ ihe ọzọ

[dezie | dezie ebe o si]
  • Mark Zanger, (2001), Akwụkwọ nri agbụrụ America maka ụmụ akwụkwọ, ABC-CLIO
  • N'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ dị mma ka ọ bụrụ na ọ dị mkpa ka a mata ihe ndị dị mkpa ka e mata ihe ndị a na-akpọ Cap-Vert. 
  • Jeanne, Jacob, Ashkenazi, Michael: Akwụkwọ nri ụwa: Ihe kacha mma sitere na gburugburu ụwa. [Ihe e dere n'ala ala peeji]  ISBN 1610694694

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]