Gaa na ọdịnaya

Carlos Everett Conant

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Carlos Everett Conant
mmádu
Ụdịekerenwoke Dezie
Aha enyereCarlos Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya1870 Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya1925 Dezie
Ọrụ ọ na-arụlinguist, historical linguist, academic Dezie
Archive naNew York Public Library Main Branch Dezie

 

Mpempe akwụkwọ nkeonwe nke Carlos Everett Conant

A mụrụ Conant nye Medora Reed na Henry Conant na Cabot, Vermont, na Nọvemba 27, 1870.

Mgbe ọ na-arụ ọrụ dịka onye nkuzi na Washburn College, Conant zutere Dorothy Tuckerman, onye Topeka, Kansas . Tuckerman mechara sonyere Conant, onye kwagara Bais, Negros Oriental, Philippines ebe ọ na-eje ozi dịka onyeisi ụlọ akwụkwọ dị n'ógbè ahụ; o bukwara n'obi ịrụ ọrụ nkuzi ebe ahụ. Ha lụrụ na Machị 11, 1902, mana alụmdi na nwunye ha adịteghị aka n'ihi na ọ butere ọrịa ma nwụọ na June 1902 na Dumaguete, Negros Oriental, Philippines. [1] [2]

Na 1908, ọ lụrụ Julie Laubmeyer, onye obodo Königsberg, Germany .

Agụmakwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]

Conant gụsịrị akwụkwọ na Lawrence College site na nzere bachelọ nke nka na 1892 na nzere masta nke nka na 1899.

In 1912, he earned a doctorate in Sanskrit and Comparative Philology at the University of Chicago. The title of his dissertation was The Pepet Law in Philippine Languages.

Dịka akụkọ ọnwụ ya si kwuo na mbipụta Jenụwarị 28, 1925 nke New York Times, Conant rụrụ ọrụ dị ka onye nkụzi asụsụ, onye nsụgharị Baịbụl maka asụsụ Philippines ( Ibanag, Cebuano, na Kapampangan ), onye ntụgharị asụsụ Spanish maka gọọmentị US, Prọfesọ nke Asụsụ Ọgbara Ọhụrụ na Mahadum Chattanooga (1908-1910, 1911–1921), Osote Prọfesọ nke Asụsụ Ịhụnanya na Carleton College, onye otu na Sanskrit na nkà mmụta ihe atụ na Mahadum Chicago, na onyeisi nke Ngalaba Nkà Ihe Ọmụma na Mahadum Indiana .

N'ime ihe ọmụmụ ndị o kụziri bụ Grik, Latịn, German, Spanish, French, comparative philology, na Malayo-Polynesian philology .

Ọnwụ

[dezie | dezie ebe o si]

Conant nwụrụ na Jenụwarị 25, 1925, mgbe ọ dị afọ 54 "[mgbe] ọ na-arịa ọrịa ụjọ ... si n'ọnụ ụlọ ụlọ Backbay (Boston) nke ya na nwunye ya bi pụta, e wee gbuo ya." [3] Agbanyeghị, International News Services kọrọ na Conant "gburu onwe ya site n'ịwụli elu n'elu ụlọ ụlọ." [4]

Mbipụta ahọpụtara

[dezie | dezie ebe o si]

Akwụkwọ agụmakwụkwọ :

  • "F" na "V" n'asụsụ Filipinz (1908)
  • Aha Asụsụ Ndị Filipinz (1909)
  • Iwu RGH n'asụsụ Filipinz (1910)
  • Mgbọrọgwụ monosyllabic dị na Pampanga (1911)
  • Mgbanwe ụdaume na nkwekọ ụdaume na Chamorro (1911)
  • Iwu Pepet n'asụsụ Filipinz (nchịkọta doctorate, 1912)
  • Ihe ndị e dere gbasara ụdaolu nke asụsụ Tirurai (1913)
  • Ihe ndetu gbasara asụsụ Isinai (1915)
  • Ihe ndị e dere gbasara usoro ụda olu nke asụsụ Palau (1915)
  • Asụsụ Indonesia nke Mbụ n'asụsụ Filipino (1916)

Nsụgharị Baịbụl n'asụsụ Filipinz :

  • ( Cebuano ) Ang Evangelio ó ma-ayong balita sa atong guino-ong Jesu-Cristo matud ni San Lucas (1904)
  • (Cebuano) Ang Evangelio ó maayong balita sa atong gunoong Jesu Cristo matud in San Marcos (1912)
  • (Cebuano) Ang Bag-ong Katipan : sa atong Ginoong Jesukristo (1917)
  • ( Ibanag ) Ọ bụ Santa Biblia : ya egga sa á netura ib bagu naquipanabban onu Bagu Testamento nay yafu tam á si Jesu Cristo. (1911)
  • (Ibanag) Evangelio tac cunna inilayyagayya ni Marcos : yaya y neturacan na y inangó, langan, anna tuddutuddu nay yafu tam Jesu Cristo ni Apostol Marcos (1911)
  • (Ibanag) Ic quingngu-quingngua na Apostoles ira : yaya y neturacan na y inangó ira, tuddutuddu, anna langalangan na Apostoles ira nay yafu tam Jesu Cristo (1911)
  • ( Kapampangan ) Nke Pentateuko : a mumunang limang libro ning santong kasulatan, Genesis, Exodo, Levitico, Ding-Bilang na Deuteronimo, a sinulat nang Moises (1914)
  • (Kapampangan) Ing Santo Evangelio (ing banal á balita) ning guinu tang Jesu Cristo dikil kang San Lucas (1917)

Akwụkwọ ọgụgụ asụsụ

  • Manuel Tamayo y Baus, Más vale maña que fuerza, proverbio en un acto: na ndetu omume, na okwu. (1918)

Edensibia

[dezie | dezie ebe o si]
  1. "Thousands of Miles to Wed.", The Peabody Gazette-Herald, November 28, 1901. Retrieved on December 27, 2020.
  2. "Funeral of Mrs. Conant.", The Topeka Daily Capital, August 24, 1902. Retrieved on December 27, 2020.
  3. "C. E. CONANT DIES IN FALL: Authority on Romance Languages Steps From a Roof in Boston.", The New York Times, January 28, 1925. Retrieved on December 26, 2020.
  4. "Professor Conant Suicides.", The Call-Leader, January 27, 1925. Retrieved on December 26, 2020.