Glosa

Glosa bụ asụsụ inyeaka mba ụwa nke Wendy Ashby na Ronald Clark bipụtara na 1981. O siri na interglossa pụta.

Dị ka asụsụ na-anọpụ iche, ọ nweghị mgbanwe ọ bụla, yabụ okwu na-anọgide mgbe niile n'ụdị mbụ ha na ọkọwa okwu, n'agbanyeghị ọrụ ha na-arụ n'ahịrịokwu. N'ihi ya, ọrụ ụtọ asụsụ, mgbe ha na-apụtaghị ìhè site na gburugburu, ka a na-egosi site na obere ọnụ ọgụgụ nke okwu ndị na-arụ ọrụ na site n'iji usoro okwu (syntax).

Akụkọ ihe mere eme

Glosa dabeere n'atụmatụ asụsụ inyeaka Interglossa nke onye ọkà mmụta sayensị Lancelot Hogben chepụtara n'oge awa ezumike nke nche ọkụ na Aberdeen n'oge Agha Ụwa nke Abụọ. E bipụtara Interglossa na 1943 dị ka atụmatụ nke asụsụ inyeaka.

Ronald Clark chọtara akwụkwọ ntuziaka nke Interglossa: a draft of an auxiliary n'ihe dị ka 1960. Mgbe nke ahụ gasịrị, ọ hụrụ Prọfesọ Hogben n'ebumnobi ịzụlite asụsụ ahụ. Ha rụrụ ọrụ iji nụchaa ya, iji mee ka ọ dị mfe iji mee ihe n'ụdị nkwurịta okwu niile nwere ike ime. Wendy Ashby sonyeere ọrụ ahụ na 1972. Mgbe Hogben nwụrụ na 1975, a tụleela ọtụtụ n'ime mgbanwe ndị ahụ. Hogben na Clark ekwenyela na asụsụ ahụ kwesịrị inwe mkpụrụ okwu phonetic (nke a bụ: mkpụrụ akwụkwọ ọ bụla na-anọchi anya otu ụda). Nke a pụtara na CH, TH, na PH nke Grik kwesịrị ịbụ K, T, na F ugbu a.

N'ikpeazụ, Ronald Clark na Wendy Ashby webatara mgbanwe ụfọdụ ọzọ, site n'oge ahụ ka aha ọhụrụ nke asụsụ ahụ malitere, Glosa (site n'okwu Grik maka asụsụ – "glossa" bụ ntụgharị mkpụrụ akwụkwọ Bekee), ma si otú ahụ tọọ ntọala asụsụ inyeaka ọhụrụ.

Ruo n'ihe dị ka 1979, Ashby na Clark nwalere ojiji nke Glosa na ndị ọrụ afọ ofufo n'obodo ebe ha bi. N'oge a, a rụrụ ọrụ ma degharịa okwu na ụfọdụ nkọwa nke nhazi ahịrịokwu. Ha akwagala n'obodo ọzọ mgbe ha bipụtara ọkọwa okwu mbụ nke Glosa.

Malite na 1987, nzukọ GEO (Glosa Education Organisation) nwere ọkwa ọrụ ebere na-akwalite nkuzi nke Glosa dị ka asụsụ nke abụọ n'ụlọ akwụkwọ n'ụwa niile.

Paul O. Bartlett mepụtara saịtị gọọmentị nke GEO na 1996, ma ọ bụ Marcel Springer na-elekọta ya ugbu a. Ọ na-enye Ọkọwa Okwu Glosa nke Ịntanetị (Glosa Inter-reti Diktionaria), yana usoro mmalite, na ihe ndị ọzọ. E mepụtara Wiki na Glosa na 2021. Na Jenụwarị 2025, e bipụtara magazin ọhụrụ n'ịntanetị, nke a na-akpọ U Glosa jurnali, na Glosa. Na Machị 2025, ọwa YouTube a na-akpọ Mi Simpli Bio ("Ndụ m dị mfe") malitere ibugo obere vidiyo na Glosa.

Nchịkọta n'ozuzu

Na Glosa, okwu na-ejigide ụdị mbụ ha mgbe niile, n'agbanyeghị ọrụ ha n'ime ahịrịokwu. Ya mere, otu okwu ahụ nwere ike ịrụ ọrụ dị ka ngwaa, aha, nkọwa ma ọ bụ njikọ-okwu. Glosa bụ asụsụ nyocha kpamkpam: ọ nweghị mgbanwe maka ọtụtụ aha, oge ngwaa, ụdị nwoke na nwanyị, na ihe ndị ọzọ – okwu anaghị agbanwe agbanwe.

Ọrụ ụtọ asụsụ bụ nke ọnụ ọgụgụ dị nta nke okwu ndị na-arụ ọrụ na usoro okwu (syntax) na-arụ. Usoro Isiokwu–ngwaa–ihe bụ usoro okwu ọkọlọtọ, na "nkọwa" na-ebutekarị "aha" ụzọ, na "ngwaa" na-esochi akara oge na "nkọwa ngwaa".

A na-atụnyere Glosa na asụsụ abụọ sitere n'okike nke bụ nyocha n'ogo dị iche iche, Chinese na Bekee. Ọ dịkwa ka asụsụ inyeaka Lingua sistemfrater, nke a makwaara dị ka Frater, nke onye Vietnam bụ Phạm Xuân Thái bipụtara na 1957. Frater bụkwa asụsụ na-anọpụ iche, nwere ntọala okwu yiri ya, mana usoro syntax dịtụ iche, ọ nweghịkwa akara – ebe Glosa na-eji u/un maka ma “the” na “a”, ma ọ bụ nnọchiaha nwoke na nwanyị.

A na-ede Glosa site na iji mkpụrụ akwụkwọ Latịn na-enweghị mkpụrụedemede pụrụ iche. Ọ nweghị ụdaume ma ọ bụ mgbochiume abụọ na iwu ịkpọ okwu dị mfe ma na-agbaso usoro.

Ọtụtụ okwu dị na Glosa sitere na mgbọrọgwụ Latịn na Grik. Glosa bụ asụsụ asụsụ a posteriori.

Ọ bụ ezie na akụkụ ụfọdụ nke Interglossa nke Hogben sitere n'ike mmụọ nsọ nke asụsụ inyeaka Basic English, Glosa na-arụ ọrụ dị ka Bekee nkịtị. Interglossa na-arụ ọrụ na obere ọnụ ọgụgụ nke ngwaa dị mkpa (ruo 20), nke Hogben kpọrọ “verboides” ma ọ bụ “ndị na-arụ ọrụ ngwaa”, dị ka ndị na-arụ ọrụ ngwaa 18 nke Basic English. Na Glosa, enwere ike ịhapụ okwu nke klas pụrụ iche a ma ọ bụrụ na ihe a na-ekwu doro anya.

Ụdị okwu

Glosa nwere nnukwu otu okwu abụọ:

Primitives

Primitives bụ obere ọnụ ọgụgụ nke okwu ọrụ bụ isi dị n'ọtụtụ asụsụ—ndị a na-enye anyị ohere ịkọwa mmekọrịta dị n'etiti echiche ndị bụ isi anyị na-eziga. Ndị a bụ n'ụzọ bụ isi nkwonkwo na njikọ, dị ka: de [nke], e [na], pre [tupu], supra [n'elu], sub [n'okpuru; n'ala; dị ala; obere].

Aha

Aha ebe a bụ otu okwu ndị na-anọchite anya ihe, omume na nkọwa ndị siri ike karị (mgbe ụfọdụ a na-eji ha eme ihe maka ha atọ) dị n'asụsụ, dị ka: via [ụzọ], kurso [ọsọ], hedo [obi ụtọ], vide [ịhụ], celera [ngwa ngwa], tako [ngwa ngwa; ọsọ ọsọ; ọsọ; ọsọ; njem]; oku [anya]. Biko rịba ama na ọtụtụ n'ime okwu ndị a nwere ọtụtụ ihe ọ pụtara, dabere na otu esi eji ha eme ihe n'ahịrịokwu (ngwaa, nkọwa, wdg), dịka ọmụmaatụ: "oku" nwere ike ịpụta "anya", "nke anya", "iji anya hụ", "ịhụ (ilele)", "ịghọta (site n'anya)", ma ọ bụ "iledo".

Akụkụ okwu

Okwu Glosa nwere ike na-eje ozi ugboro ugboro dị ka ihe karịrị otu akụkụ okwu. Ya mere, akụkụ okwu bụ ọrụ okwu na-arụ n'ime ahịrịokwu, ọ bụghị njirimara siri ike nke ejikọtara na okwu.

Nnọchiaha onwe

Nnọchiaha onwe

Mmadụ	Bekee	Glosa	Bekee	Glosa
1	I, me	mi	we, us	na
2	you (s.)	tu	you (pl.)	vi
3	she, her	fe	they, them	mu
	he, him	an
	it	id
	he/she/one	pe

Glosa, n'adịghị ka Bekee, na-amata ọdịiche dị n'etiti "tu" maka otu onye, nke bụ tu, na maka ọtụtụ mmadụ, nke bụ vi.

Nnọchiaha ntụgharị "onwe ya" bụ se, nnọchiaha mmekọrịta alelo pụtara "ibe ha", na nke na-emesi ike auto ka a na-eji maka "onwe ya, nke aka ya".

Ngwaa

Imirikiti okwu nwere ike ịrụ ọrụ dị ka ngwaa, dabere n'ọnọdụ ha n'ahịrịokwu (na-abụkarị n'ọnọdụ etiti).

Ihe atụ nke oge ngwaa
Oge	Okwu bu ụzọ	Ederede na Glosa	Ntụgharị na English
Infinitivụ	-	Mi volu lekto u bibli.	Achọrọ m ịgụ akwụkwọ ahụ.
Oge gara aga dị mfe	pa	Mi pa lekto u bibli.	Agụrụ m akwụkwọ ahụ nke ọma.
Oge gara aga na-aga n'ihu	pa du	Mi pa du lekto u bibli.	M na-agụ akwụkwọ ahụ.
Participle gara aga	ge-	U ge-lekto bibli	Akwụkwọ a gụrụ
Oge ugbu a dị mfe	(nu)	Mi (nu) lekto u bibli.	M na-agụ akwụkwọ ahụ (agụọla m)
Oge ugbu a na-aga n'ihu	du	Mi du lekto u bibli.	Ana m agụ akwụkwọ ahụ.
Oge ugbu a zuru oke	nu pa	Mi nu pa lekto u bibli.	Agụọla m akwụkwọ ahụ (naanị).
Ọdịnihu n'oge ugbu a	nu fu	Mi nu fu lekto u bibli.	M ka na-achọ ịgụ akwụkwọ ahụ
Ọdịnihu n'oge gara aga	pa fu	Mi pa fu lekto u bibli.	M na-achọ ịgụ akwụkwọ ahụ
Ọdịnihu dị mfe	fu	Mi fu lekto u bibli.	M ga-agụ akwụkwọ ahụ.
Ọdịnihu zuru oke	fu pa	Mi fu pa lekto u bibli.	Aga m agụ akwụkwọ a (ọ ga-abụ echi).
Ọnọdụ	sio	Mi sio lekto u bibli...	M ga-agụ akwụkwọ ahụ...
Iwu	-!	Lekto!	Gụọ!
Ngọpụ	ne	Mi ne lekto u bibli.	Anaghị m agụ akwụkwọ ahụ
Ajụjụ	qe	Qe mi lekto u bibli?	M̀ na-agụ akwụkwọ ahụ?
Passive (Nnara)	gene	U bibli gene lekto ex mi.	M na-agụ akwụkwọ a.
Aha ngwaa	-	(U) lekto (de bibli).	(Ihe) ịgụ (akwụkwọ ahụ...)

"Okwu bu ụzọ" ebe a pụtara okwu a na-eji ozugbo tupu ngwaa nke ahịrịokwu ma ọ bụ nkebiokwu iji gosi ma ọ bụ metụta oge ya. Dị ka ihe atụ:

• Iji gosi na ngwaa dị n'oge gara aga, tinye pa tupu ngwaa ahụ.
• Iji gosi ọdịnihu, tinye fu tupu ngwaa ahụ.
• Iji gosi ọnọdụ, tinye sio tupu ngwaa ahụ.

Nkọwa okwu

Nkọwa okwu, dị ka akụkụ ndị ọzọ nke asụsụ ahụ, anaghị agbanwe agbanwe. Ha anaghị agbanwe iji kwekọọ n'oge, ọnụ ọgụgụ, okike, ọkwa, wdg, nke aha ha na-akọwa. N'ozuzu, ha na-ebute okwu ha na-akọwa ụzọ. Mgbe ụfọdụ, ọnụ ọgụgụ nkọwa okwu na-ekpebi ihe ọ pụtara:

• Mi fu lekto mo bibli – Aga m agụ otu akwụkwọ
• Mi fu lekto bibli mo – Aga m agụ akwụkwọ mbụ

Iji mepụta "ihe megidere", mmadụ na-etinye naanị "no-" dị ka prefix na nkọwa okwu. Ojiji a yiri nke prefix "mal-" na Esperanto nke na-enye okwu ahụ ihe ọ pụtara megidere ya kpamkpam. Ya mere, ojiji na Glosa n'okpuru ebe a pụtara "adịghị mma". Ọ bụ ihe nhata nke ụfọdụ ojiji nke in- ma ọ bụ un- na Bekee.

• kali – mara mma
• no-kali – jọrọ njọ
• termo – ọkụ
• meso-termo – nro
• no-termo – oyi

Njikọ

• akorda-co – n'ihi ya
• alo – ma ọ bụ
• alo...alo – ma ọ bụ... ma ọ bụ
• alora – n'ọnọdụ ahụ...
• anti-co – n'agbanyeghị
• e – na
• fini-co – n'ikpeazụ
• hetero-co – ma ọ bụghị ya
• jam – ugbua
• kaso – ma ọ bụrụ na...
• ko-co – kwa / n'otu aka ahụ
• klu – ọbụna...
• ni....ni – ma... ma ọ bụghị
• pene – fọrọ nke nta
• po-co – mgbe nke ahụ gasịrị
• posi – ikekwe
• plus-co – ọzọkwa
• qasi – dị ka à ga-asị na...
• sed – mana
• si ne... – belụsọ ma...
• vice – n'ọnọdụ nke...

Okwu ajụjụ na azịza

Okwu eji ajụ ma ọ bụ zaa ajụjụ gbasara onye, ebe, gịnị, mgbe, gịnị kpatara, kedu ka ọ bụ ego ole. Okwu ndị a na-etolite otu usoro n'ụzọ dị nkenke nwere akụkụ nke okwu ahụ na-egosi oke a na-apụghị ịhụ anya (onye ma ọ bụ ihe dị aṅaa, ebe dị aṅaa, oge dị aṅaa, maka ihe kpatara ya, n'ụzọ dị aṅaa, ego ole ọ bụ) na prefix/akụkụ ọzọ na-egosi ọrụ pụrụ iche nke okwu ahụ (nke kpọmkwem, ihe niile, ụfọdụ, ọjụjụ, wdg).

Lee ụfọdụ ihe atụ. Enwere ụzọ ndị ọzọ isi kwuo correlatives ndị a; tebulu ahụ na-egosi naanị ndị kachasị mkpa na usoro n'ime ha:

	Ajụjụ (gịnị)	Na-enweghị nkọwa (ụfọdụ)	Na-enweghị nkọwa nke ukwuu (nke ọ bụla)	Eluigwe na ala (ihe niile)	Ọjụjụ (enweghị)
	qo–	uno–	ali–	panto–	nuli–
–ra (ihe)	qo-ra? (gịnị?)	uno-ra (ihe ụfọdụ)	ali-ra (ihe ọ bụla)	panto-ra (ihe niile)	nuli-ra (enweghị ihe ọ bụla)
–pe (onye)	qo-pe? (onye?)	uno-pe (onye ụfọdụ)	ali-pe (onye ọ bụla)	panto-pe (onye ọ bụla; onye ọ bụla n'ụwa)	nuli-pe (ọ dịghị onye)
Onye	qo? (kedu [ịnyịnya]?)	uno (ụfọdụ [ịnyịnya])	ali (nke ọ bụla [ịnyịnya])	panto (ịnyịnya niile)	nuli, zero (enweghị [ịnyịnya])
–lo (ebe)	qo-lo? (ebe)	uno-lo (ebe ụfọdụ)	ali-lo (n'ebe ọ bụla)	panto-lo (ebe niile)	nuli-lo (enweghị ebe)
–mode (ụzọ)	qo-mode?, komo? (kedu ka, n'ụzọ dị aṅaa)	uno-mode (n'ụzọ ụfọdụ)	ali-mode (n'ụzọ ọ bụla)	panto-mode (n'ụzọ niile)	nuli-mode (enweghị ụzọ)
–ka (ihe kpatara ya)	qo-ka? (gịnị kpatara; maka ihe kpatara ya)	uno-ka (maka ihe kpatara ya)	ali-ka (maka ihe ọ bụla kpatara ya)	panto-ka (maka ihe niile kpatara ya)	nuli-ka (enweghị ihe kpatara ya)
–te (ebumnuche)	qo-te? (gịnị kpatara; n'ebumnobi dị aṅaa)	uno-te (n'ebumnobi ụfọdụ)	ali-te (n'ebumnobi ọ bụla)	panto-te (n'ebumnobi niile)	nuli-te (enweghị ebumnobi)
–metri (oke)	qo-metri?, qanto? (ego ole)	uno-metri (ego ole ụfọdụ)	ali-metri (ego ole ọ bụla)	panto-metri (ihe niile)	nuli-metri (enweghị ihe ọ bụla)

Na mgbakwunye na ndị gara aga, enwere prefix/mmalite singu- (nke ọ bụla), na suffix/njedebe -numera (ego/ọnụọgụ), -speci (ụdị/ụdị nke) na -kron (oge), nke enwere ike iji n'otu ụzọ ahụ dị ka ndị gara aga.

Qo horo? nwekwara ike iji maka "Gịnị bụ oge?".

Ngosipụta

Ngosipụta ndị bụ isi e ji eme ihe maka igosi ihe (nke a, nke ahụ, wdg) bụ:

• ci, ebe a
• u-ci, nke a, nke a ebe a
• plu-ci, ndị a
• la, ebe ahụ
• u-la, nke ahụ, nke ahụ ebe ahụ
• plu-la, ndị ahụ

Enwere ike iji ngosipụta ndị ahụ mee ihe n'otu ụzọ ahụ dị ka okwu ndị dị na tebụl dị n'elu: u-ci mode, u-la mode (otú a; n'ụzọ nke a, n'ụzọ nke ahụ), u-ci ka, u-la ka (maka ihe kpatara nke a, maka ihe kpatara nke ahụ), u-ci te (site n'ebumnobi a), wdg.

Maka "oge a", enwere kwa nu (ugbu a), na maka "nke ukwuu", mmadụ nwere ike ịsị tanto; maka "ụdị ahụ" talo.

Iji gbanwee nkwupụta ka ọ bụrụ ajụjụ, a na-etinye qe na mmalite nke ahịrịokwu.

Njikọokwu

A na-egosi njikọokwu nke Glosa ebe a na nsụgharị ha n'asụsụ Interlingua, yana ihe atụ nke okwu Bekee nwere okwu ndị yiri ha ma ọ bụ otu mgbọrọgwụ na nkwado (yana akụkụ kwekọrọ na ya n'ụdị mkpụrụedemede italiki).

• ab – site na (abduct)
• ad – na / gaa na (advance)
• ana – n'elu (anabolic)
• anti – megide (antibiotic)
• de – nke / gbasara / metụtara (describe)
• dextro – (n'akụkụ) aka nri (ambidextrous)
• dia – site n'etiti (diagonal)
• epi – n'elu (epicentre)
• ex – n'èzí (nke) / site na (onye na-eme ihe) (exterior)
• infra – n'okpuru / n'ala / obere (infrared, inferior)
• intra – n'ime (intracloud)
• kata – n'ala (catastrophe)
• ko – ya na (coöperate)
• kontra – megide / nke chere ihu (counter, contrast)
• laevo – aka ekpe (levorotation)
• margina – akụkụ / nsọtụ (margin)
• meso – etiti (Mesopotamia)
• minus – na-enweghị / na-enweghị nke (minus)
• para – n'akụkụ (parallel)
• per – site na (ngwa ọrụ) (per)
• peri – gburugburu (pericarp)
• po – mgbe e mesịrị (post scriptum)
• pre – tupu (previous)
• pro – maka (pro or con)
• proxi – nso (proximity)
• supra – n'elu / n'elu (supranational)
• te – maka (ebumnobi) (tendency)
• tem – n'oge oge ụfọdụ (temporary)
• tele – n'ebe dị anya (telephone)
• – n'ebe ahụ (topology)
• trans – gafee (transition)
• ultra – karịa (ultrasophisticated)
• vice – n'ọnọdụ nke (vice-president)

Onụọgụ

Ọnụọgụ site na 0 ruo 10 bụ: ze, mo, bi, tri, tet, pen, six, seti, ok, nona, deka. Maka 0, 4, 5, 7 na 8 (ze, tet, pen, seti, ok), enwere kwa ụdị ndị dị ogologo zero, tetra, penta, septi na okto. A na-emepụta ọnụọgụ ndị dị elu site na ijikọta ọnụọgụ ndị dị n'ime nọmba ahụ, na n'ọnọdụ ụfọdụ site na aha kwesịrị ekwesị:

Nọmba	Aha na Glosa	Nsụgharị ziri ezi
11	mo-mo	otu-otu
12	mo-bi	otu-abụọ
20	bi-ze	abụọ-efu
22	bi-bi	abụọ-abụọ
100	hekto (mo-ze-ze)	(otu) nari (otu-efu-efu)
101	mo-ze-mo	otu-efu-otu
1.000	(mo-)kilo	(otu) puku
1.000.000	(mo-)miliona	(otu) nde

Rịba ama na ụfọdụ na-eji centi, ụdị ochie nke hekto, maka "nari". A na-eji centi eme ihe ugbu a dị ka "nke otu nari" n'ikwekọ n'ojiji nke ọkọlọtọ ISO.

Ọnụọgụ ndị a na-etinye n'azụ mkpụrụokwu ga-arụ ọrụ dị ka ọnụọgụ usoro: u bibli tri, "akwụkwọ nke atọ". Mo, bi na tri pụtakwara otu, okpukpu abụọ na okpukpu atọ, n'otu n'otu.

Ihe odide

Enwere ederede ole na ole a sụgharịrị ma ọ bụ dee na Glosa. Nke kachasị mkpa bụ nsụgharị nke Gburugburu ụwa n'ime ụbọchị iri asatọ (Peri Geo Tem Okto-ze Di), nke Gary R. Miller dere. Ndị ọzọ bụ Ọ bụrụ— (Si) na Ugwu dị ka enyí ọcha (Plu buno homo plu leuko elefa), ha abụọ bụ Vicente Costalago sụgharịrị ha.

E deela akwụkwọ ọgụgụ abụọ na Glosa, otu gbasara akụkọ ihe mere eme, nke ọzọ gbasara asụsụ inyeaka mba ụwa ha abụọ bụ Vicente Costalago dere ha.