Gaa na ọdịnaya

Guniyandi Asụsụ

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Gooniyandi bụ asụsụ ndị Aboriginal Australia nke ihe dị ka mmadụ 200 na-asụ ugbu a, ọtụtụ n'ime ha bi na ma ọ bụ nso Fitzroy Crossing na Western Australia . [1] Gooniyandi bụ asụsụ dị ize ndụ n'ihi na a naghị enyefe ya ụmụaka, [1] bụ ndị kama na-etolite na-asụ Kriol .

Gooniyandi nwere njikọ chiri anya na Bunuba, ruo ihe dị ka otu ogo ka Bekee na-emetụta Dutch. Ha abụọ bụ naanị ndị otu ezinụlọ asụsụ Bunuban . N'adịghị ka ọtụtụ asụsụ ndị Aborigine Australia, Gooniyandi na Bunuba abụghị ndị Pama–Nyungan .

fonology

[dezie | dezie ebe o si]

Gooniyandi nwere ụda ụdaume atọ: /a, i, u/. /a/ nwere ogologo ụdaume dị iche. [ 5 ]

Udaume
N'ihu Azu
Elu i u
Dị ala a
Consonants
Mpụta Laminal Apical
Labial Velar Palatal eze Alveolar Retroflex
Plosive b ɡ ɟ ⟨ ⟩ t̪ ⟨ nke ⟩ d ɖ ⟨ ⟩
Ihu imi m ŋ ⟨ ⟩ ɲ ⟨ ⟩ n̪ ⟨ nh ⟩ n ɳ ⟨ rn ⟩
Kpatụ ɾ ⟨ ⟩
N'akụkụ ʎ ⟨ ly ⟩ l ɭ ⟨ rl ⟩
Odika w j ⟨ y ⟩ ɻ ⟨ ⟩

Ọkpụkpụ

[dezie | dezie ebe o si]

Ndị obodo nakweere mkpụrụedemede Gooniyandi dabere na mkpụrụedemede Latịn na 1984, wee degharịa ya na 1990 na ọzọ na 1999. [1] Ọ bụghị ụda ụda, n'ihi na ọ na-ewepụ ụfọdụ ndịiche emere na okwu. [1]

Ụtọ asụsụ

[dezie | dezie ebe o si]

Gooniyandi enweghị nwoke na nwanyị, mana ọnụ ọgụgụ buru ibu nke ikpe ; ọ na-eji usoro ikpe na-ezighị ezi . Ọ bụ asụsụ ngwaa-ikpeazụ, mana enweghị usoro dị n'etiti isiokwu na ihe ahụ.

Ihe ndetu

[dezie | dezie ebe o si]
  1. 1 2 3 4 Gooniyandi language, alphabet and pronunciation. Omniglot. Retrieved on 2018-07-22.

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]

ogo ka Bekee na-emetụta Dutch. Ha abụọ bụ naanị ndị otu ezinụlọ asụsụ Bunuban . N'adịghị

  •  
  • McGregor (1990). A Functional Grammar of Gooniyandi. Amsterdam: John Benjamins. 
  • McGregor (1994). "Gooniyandi", in Nick Thieberger & William McGregor: Macquarie Aboriginal Words. The Macquarie Library, 193–213. 
  • McGregor (2004). The Languages of the Kimberley, Western Australia. London, New York: Taylor & Francis. 
  • M Haspelmath (2005). The World Atlas of Language Structures. Oxford: Oxford University Press. 

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]