Gaa na ọdịnaya

Hedina Tahirović-Sijerčić

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Hedina Tahirović-Sijerčić (akpa na 11 Nọvemba 1960) bụ onye nta akwụkwọ Bosnian Gurbeti Romani, onye mgbasa ozi, onye edemede, onye ntụgharị, onye na-eme na onye nkuzi, nke bi na Canada ugbu a.  Ọ bụ onye mgbasa ozi mgbasa na redio na-ewu ewu na Bosnia na Herzegovina, ma ihe ọmụmụ onye edemede, na-akpa akwụkwọ, uri, na-eme ihe mere eme.  Ọ bụ onye ọka nke akara Gurbeti nke Romani ma bipụta ọtụtụ akwụkwọ ọkọwa okwu na ihe ngosi nke akwụkwọ ochie, ọ na-arụsi ọrụ ike na ike iji edidi Romani.  Ihe odide ya enwetala ọtụtụ na Poland, Croatia, na Sarajevo.

Mbido ndụ na agụmakwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]

A anim Tahirović-Sijerčić na Sarajevo na 11 Nọvemba 1960 ma bụrụ onye Gurbeti Romani.[1]  Ọ akwụkwọ akwụkwọ na Mahadum nke Sarajevo, akwụkwọ akwụkwọ na 1985, wee akara akara ugo ozi ọzọ na nkuzi na Mahadum nke Tuzla .  [2] Okwara Magister Diploma site na Center for Interdisciplinary Postdiploma Studies and Gender Studies na Mahadum Sarajevo.  Mgbe ọ kwagara Canada, ọ nzere nkuzi ọzọ site na Ontario College of Teachers.  Ọkà diploma Doctoral na Mahadum Belgrade . [1]

N'afọ 1980, Tahirović-Sijerčić izi redio na ike ama na Bosnia-Herzegovina.  Site na 1986 ruo 1992, ọ bụ onye isi nchịkọta nke mmemme redio a ma ama, Lačho džive, Romaleni, (tr: Have a good day, Roma people) ma n'etiti 1991 na 1992, ọ bụ Malavipe (tr: Meetings), mmemme TV Sarajevo.[1][2]  Ọ bụ onye mbụ na ihe nkiri nkiri na ebe nke Romani sitere na Bosnia-Herzegovina.[3]  Ọ bụ ọrụ iji guzobe ikike nke ndị Romani, na International Romani Union.[2] N'afọ ndị 1990, mgbe ọ kwagara Canada, ọ ahụmahụ ị maka Toronto District School Board, mgbe ọ na-ede akpụkpọ ifo na uri.[1]  Akwụkwọ ndị ọ akwụkwọ akwụkwọ ndị e dere na Gurbeti, Bosnian, na Bekee.[2]  O dere akwụkwọ ise na ndị nke abụọ uri.  [2] Ụbọchị ya enwetala ọtụtụ nri na ihe nrite, nri Ferenc Sztojka Prize, Golden Pen of Papusza na Freedom Award site na International Peace Center na Sarajevo.[2]  Ọ asụsụ ihe odide nke ya n'asụsụ Bekee na German, yana idezi akwụkwọ ndị Romani ikike.[3]  Ọ bụ onye isi nchịkọta nke Romano Lil, magazin maka ndị Canada-Romani, site na 1998 ruo 2001. [3]

Tahirović-Sijerčić na-edekwa akụkọ na-abụghị akụkọ ifo, ma lekwasịrị anya karịsịa n'ịdekọ omenala Romani na nyocha olumba Gurbeti.  O bipụtala mkpokọta atọ nke akụkọ ifo na akụkọ ọdịnala Romani, ọtụtụ akwụkwọ ọkọwa okwu nke olumba Gurbeti, akụkọ ndụ nna ya, na akụkọ ndụ.[1]  Ọ kuziri asụsụ Romani, omenala na akwụkwọ na Mahadum Zagreb.[2][3]  Na 2014 ruo 2020, a họpụtara ya na kọmitii ndị ọkachamara ka ọ nye ndụmọdụ Council of Europe na European Charter for Regional and Minority Languages ​​na Bosnia na Herzegovina.[1]

Onyinye na nsọpụrụ

[dezie | dezie ebe o si]
  • 2009: Book Prize, "Ọrụ kachasị mma" maka akwụkwọ "Olee otu Chineke si mee Roma / Sar o Devel cherda e Rromen" na XXI Book Fair na Sarajevo[1]
  • 2010: The Golden Pen of Papusza" na Tarnow, Poland[1]
  • 2011: Onyinye "Nnwere Onwe" maka nkwalite na nkwenye nke ikike mmadụ na BiH na ụwa (Nagrada Sloboda) site na International Center for Peace na Sarajevo [1]
  • 2011: Ihe nrite maka ọrụ ndụ ya niile na uri na asụsụ Romani "Ferenc Sztojka", na Zagreb, Croatia [4]
  • 2022: Ihe nrite akwụkwọ maka ndị na-ebipụta akwụkwọ na onye nchịkọta akụkọ, "Nchebe na mmelite nke ihe nketa akwụkwọ" maka akwụkwọ "Rade Uhlik - Rromane paramiča / Romske__ayr____ayr____ayr__ /" Zbirka I i Zbirka II (2020, 2021) na XXXIII Book Fair na Sarajevo[1]

Ndụ onwe onye na ime ihe ike

[dezie | dezie ebe o si]

N'afọ ndị 1990, ọ kwagara Germany ma sere gaa Canada, ma anụ ahụ, ọ na-arụsi ọrụ ike n'ịkwado ikike nke ndị Romani na ichekwa na idebe Romani.[1]  Ọ na-asự ọtụtụ, akpọ Bosnian, Romani (Gurbeti), Bekee na German. N'afọ 2017, ọ bịanyere aka na njem na Asụsụ Ndị Croatia, Serbia, Bosnia Ndị Montenegro.[5] N'afọ 2009, ọ bụ isiokwu nke ihe nkiri, Hedina, ịhụ ndụ ya, nke Zoran Kubura duziri..[2]

Akwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]
  • 1999. Onye nchịkọta akụkọ, Canadian Romani Pearls (Kanadake Romane Mirikle) (Roma Community and Advocacy Centre, Canada)
  • 2001. Onye ntụgharị, Na dzanen aver, gova si amaro dzuvdipe (Olee Otu Anyị si ebi ndụ) (Medica Zenica-Infoteka, Bosnia - Herzegovina)
  • 2004. Onye ntụgharị, Romany Legends. (London: Turnshare) [N'asụsụ Bekee na German]
  • 2007. Dukh / Pain (Toronto: Magoria Books)
  • 2008. Onye ntụgharị, The Little Prince nke Antoine de St. Exupery (n'asụsụ Romani) (Okwu Bosnian, Bosnia - Herzegovina)
  • 2008. Stare romske bajke i price (Akụkọ ọdịbendị Romani oge ochie na akụkọ ọdịnala) na Bosnian & Romani (Okwu Bosnian, Bosnia - Herzegovina)
  • 2009. Romane Paramicha Akụkọ na Akụkọ ifo nke Gurbeti Roma (Toronto: Magoria Books)
  • 2009. Onye nchịkọta akụkọ, Like water/ Sar o Paj (ed.). (Chandigarh, India: International Writers Association)
  • 2009. Onye isi Romani bụ Penga. (Toronto: Magoria Books)
  • 2009. Ezinụlọ a na-adịghị ahụkebe. (Toronto: Magoria Books)
  • 2010. Karankochi-Kochi (Toronto: Magoria Books)
  • 2010. Čuj, osjeti efere /Ashun, hachar Dukh! (Sarajevo: KNS)
  • 2010. Shtar Phrala / Ụmụnne anọ. (Toronto: Magoria Books). [Ihe osise nke akụkọ ụmụaka na Bekee na Romani].
  • 2010. Bosansko-romski na romsko-bosanski rječnik. (Ọtụtụ: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke)
  • 2011. Azụ / Nwoke. (Toronto: Magoria Books)
  • 2011. Rom Dị ka Thunder. (Toronto: Magoria Books)
  • 2011. Romani Dictionary: Gurbeti-English/English-Gurbeti. (Toronto: Magoria Books)
  • 2012. Rom k'o Grom (Sarajevo: KNS)
  • 2016. Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na空间ima bivše Jugoslavije. (Ọtụtụ: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke)
  • 2017. A Romani Women's Anthology: Spectrum of the Blue Water.[Ihe e dere n'ala ala peeji] (Toronto: Inanna Publications)
  • 2019. Asụsụ na akwụkwọ nke ndị Rom n'ime nsụgharị na Western Balkans: Poetry in self-translation. (Sarajevo: Dobra)
  • 2019. Romani čhib: Posebni osvrti na jezik i kulturu Roma. (Sarajevo: Dobra)
  • 2020. Onye nchịkọta akụkọ, Rade Uhlik - Rromane paramiča/ Romske__ayr____ayr____ayr__. Zbirka I. (Sarajevo: Fond otvoreno društvo BiH i Zemaljski muzej BiH)
  • 2021. Onye nchịkọta akụkọ, Rade Uhlik - Rromane paramiča/ Romske__ayr____ayr____ayr__. Zbirka nke Abụọ (Sarajevo: Fond otvoreno društvo BiH na Zemaljski muzej BiH)

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]
  1. 1 2 3 4 5 6 Dr. Hedina Sijerčić (en-US). Archived from the original on 2022-02-23. Retrieved on 2022-02-23.. Archived from the original on 2022-02-23. Retrieved 2022-02-23.
  2. 1 2 Books. Magoria Books: A Brief Biography and Bibliography of Hedina Tahirović Sijerčić (en). magoriabooks.com. Retrieved on 2022-02-23.Books, Magoria. "Magoria Books: A Brief Biography and Bibliography of Hedina Tahirović Sijerčić". magoriabooks.com. Retrieved 2022-02-23.
  3. Twenty 'Gypsy' Women You Should Be Reading • VIDA: Women in Literary Arts (en-US). VIDA: Women in Literary Arts (2014-06-21). Archived from the original on 2022-04-06. Retrieved on 2022-02-23.
  4. Hedina Tahirović-Sijerčić. www.romarchive.eu. Retrieved on 2022-02-23.
  5. Deklaracija o zajedničkom jeziku. Jezici i nacionalizmi. Retrieved on 2024-10-20.