Jean Kapata

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Jean Kapata
Mmádu
ụdịekerenwanyị Dezie
mba o sịZambia Dezie
Aha enyereJean Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya25 Disemba 1960 Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee Dezie
Ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, nurse Dezie
Ọkwá o jiMinister - Lands and Natural Resources, Member of the National Assembly of Zambia Dezie
onye otu ndọrọ ndọrọ ọchịchịPatriotic Front Dezie
kọwara na URLhttp://www.parliament.gov.zm/node/242 Dezie

Jean Kapata (amụrụ na 25 Disemba na afo 1960) bụ onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Zambia na onye bụbu Minista nke Ala na Akụ na Akụnụba.

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Kapata rụrụ ọrụ dị ka onye nọọsụ na-eme ihe nkiri tupu a họpụta ya ka ọ nọchite anya mpaghara Mandevu na ntuli aka afo 2006 maka Patriotic Front . A họpụtara ya ọzọ na afo 2011 na afo 2016.[1][2]

Kapata jere ozi dị ka osote minista nke mmepe obodo, ahụike nne na nwa. N'ụbọchị nke abụọ n'ọnwa Ọktoba n'afọ 2009, e jidere ya na ndị omeiwu Patriotic Front itoolu ndị ọzọ mgbe ha mere mkpesa maka ịtọhapụ onye isi ala Frederick Chiluba site na ịpị ụbọ na ịfụ ụfụ. A tọhapụrụ ha na 7 Ọktoba.[3]

N'afọ 2014, Onye isi ala Michael Sata họpụtara Kapata dị ka Minista na-ahụ maka njem nleta na nka.[4] N'okpuru ọchịchị ya, e wepụrụ mmachibido iwu maka nnukwu nwamba na-achụ nta na Zambia.[5][6] N'ịzaghachi nlebara anya mgbasa ozi mba ụwa banyere ogbugbu Cecil ọdụm na Zimbabwe dị nso, Kapata kwuru, "Ebe Ọdịda Anyanwụ yiri ka ọ na-echegbu onwe ya maka ọdịmma ọdụm na Zimbabue karịa nke ndị Afrịka n'onwe ha".[7][8]

Kapata bụ onye otu ndị nnọchi anya Zambia na nnọkọ nke iri isii nke United Nations nke Commission on the Status of Women na Machị na afo 2016.[9] Na-eduga na ntuli aka nke Ọgọstụ na afo 2016 Kapata natara egwu ọnwụ na ndị ikom ji égbè wakporo onye ọkwọ ụgbọala ya na-achọ ịmata ebe ọ nọ.[10] Onye na-azọ ọkwa MMD maka mpaghara ya, Mary Phiri, boro Kapata ebubo na ọ na-eziga ndị mmadụ ịwakpo ndị otu mkpọsa ya.[11] N'abalị iri abụọ na asaa n'ọnwa Septemba n'afọ 2016, ọ ghọrọ Minista na-ahụ maka ala, akụrụngwa na nchekwa gburugburu ebe obibi.[12] Ọ bụkwa onye isi oche nke Patriotic Front maka ntuli aka.[13][14]

Ndụ onwe onye[dezie | dezie ebe o si]

Kapata lụrụ di ma bụrụ nne na nne nne.[11] N'afọ 2013, First Lady Christine Kaseba mere agbamakwụkwọ nwa nwanyị Kapata.[15]

Ebemsidee[dezie | dezie ebe o si]

  1. Adamu (31 July 2016). Prediction: Jean Kapata Will Win Mandevu Constituency. Zambia Reports. Retrieved on 2 December 2016.
  2. Mandevu | National Assembly of Zambia. www.parliament.gov.zm. Retrieved on 2022-10-07.
  3. (2009) Country Reports on Human Rights Practices 2009. US Government Printing Office. 
  4. Worldly Wonders. The Business Year (2015). Retrieved on 2 December 2016.
  5. Zambia: Jean Kapata Says Zambia's Big Cats Intact. Zambia Reports (27 May 2015). Retrieved on 2 December 2016.
  6. Mfula (20 May 2015). Zambia lifts ban on big cat trophy hunting. Reuters. Retrieved on 2 December 2016.
  7. Winkler (2016). Fire Beyond the Darkness. Bellatrix. ISBN 9781988429038. 
  8. Onishi (12 September 2015). A Hunting Ban Saps a Village's Livelihood. The New York Times. Retrieved on 2 December 2016.
  9. Zambia reaffirms commitment to women advancement at UN meeting. Lusaka Times (17 March 2016). Retrieved on 2 December 2016.
  10. Jean Kapata in death threats. Zambia Daily Nation (21 June 2016). Archived from the original on 3 December 2016. Retrieved on 2 December 2016.
  11. 11.0 11.1 Jean Kapata accused of sending PF cadres to attack MMD Campaign team. Open Zambia (29 July 2016). Archived from the original on 3 December 2016. Retrieved on 2 December 2016.
  12. Jean Kapata ~Minister – Lands and Natural Resources (Sep-2016). National Assembly of Zambia.
  13. Jean Kapata calls for unity in PF. Lusaka Times (20 December 2015). Retrieved on 2 December 2016.
  14. PF not in support of people declaring themselves as parliamentary aspiring candidates-Kapata. Lusaka Times (6 February 2016). Retrieved on 2 December 2016.
  15. First Lady officiates at the wedding ceremony of Jean Kapata's daughter. Lusaka Times (22 December 2013). Retrieved on 2 December 2016.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]