Jedek

Language name
Spoken in:	—
Region:	—
Total speakers:	—
Language family:	Default
Language codes
ISO 639-1:	none
ISO 639-2:	—
ISO 639-3:	—

Jedek bụ asụsụ Aslian sitere na ezinụlọ Austroasiatic nke e bipụtara na mbụ na 2017.[1] Ndị na-asụ Jedek na-akọwa onwe ha dị ka Menriq ma ọ bụ Batek nye ndị si mba ọzọ, mana asụsụ ha, ọ bụ ezie na ha nwere njikọ chiri anya, dị iche na asụsụ ndị a. .

Okwu mmalite

Ndị na-asụ Jedek enweghị aha (endonym). Ndị Aslian dị nso, ọkachasị ndị Jahai na Menriq, na-ezo aka na ha dị ka .

Sociolinguistics

Ihe dị ka mmadụ 280 na-asụ Jedek na Sungai Rual, nke dị na Osimiri Rua n'ebe ndịda obodo Jeli na Jeli District, Kelantan steeti, n'ebe ugwu Peninsular Malaysia. N'afọ ndị 1970, gọọmentị Malaysia kwadoro ịkwaga ọtụtụ ìgwè ndị Semang foragers, ma ndị na-asụ Jahai ma Jedek na-agagharị n'etiti Osimiri Pergau, gaa n'ógbè Sungai Rual. Taa, mpaghara ahụ nwere obodo nta atọ ma nwee ìgwè asaa, nke anọ n'ime ha bụ ndị na-asụ Jedek, na atọ bụ ndị na'asụ Jahai.

Ọnụ ọgụgụ dị ala nke ndị na-asụ asụsụ Jedek nwere ike ime ka a na-ewere ya dị ka ihe ize ndụ, mana ọtụtụ ihe na-eme ka a ghara ịkwụsị mgbasa ozi asụsụ site n'ọgbọ ruo n'ọgbọ. Ndị Semang nwere omenala siri ike nke ịnọgide na-enwe njirimara omenala na asụsụ pụrụ iche ha ebe ha na-enwe mmekọrịta mgbe niile na mgbanwe mmekọrịta mmadụ na ibe ya. Ọnụ ọgụgụ ndị na-asụ asụsụ Jedek amụbaala kemgbe afọ 1970, ndị na-asụ asụsụ Jedek na-ejikwa ya n'ebe niile. Ka ọ dị ugbu a, agụmakwụkwọ niile na-abịa n'asụsụ mba Malay, inweta ọrụ a na-akwụ ụgwọ pụtara ịmara Malay, bụ́ asụsụ bụ isi nke nkwurịta okwu n'ógbè ndị gbara obodo ndị na-asụ asụsụ Aslian gburugburu. Ọ bụ ezie na ndị na-asụ asụsụ Jedek nwere echiche dị mma banyere asụsụ ha, gọọmentị Malaysia amaghị asụsụ ahụ, nke na-ewere mpaghara obibi ahụ dị ka asụsụ Jahai..

Dị ka omenala si dị, obodo Semang bụ ndị na-akwagharị akwagharị ma mara nkewa nke otu iji kwekọọ na ọnọdụ ụfọdụ ha na-enwe. Ndị Semang na-emekwa exogamy, nke pụtara na alụmdi na nwunye n'etiti ndị na-asụ asụsụ dị iche iche bụ ihe a na-ahụkarị. N'ihi mkpakọrịta ugboro ugboro na obodo ndị gbara ya gburugburu, Semang na-asụkarị ọtụtụ asụsụ Aslian, na n'ọtụtụ ọnọdụ asụsụ dị nso (Malay ma ọ bụ Thai). N'ihi nkwekọrịta nke ndị na-asụ Jedek na Jahai na Rual, ọtụtụ ndị na-ekwu Jedek nwere ihe ọmụma banyere Jahai.

Ọmụmụ ụdaolu

Mkpụrụedemede

Jedek nwere ụdaume itoolu. Mkpụrụedemede niile nwere ihe yiri imi, Jedek na-egosikwa ọdịiche dị iche iche.

	N'ihu	Central	Ịlaghachi azụ
N'akụkụ	i	ɨ	u
N'etiti etiti	e	ə	o
N'etiti oghere	ɛ		ɔ
Emeghe	a

Mkpụrụ okwu

Jedek na-egosipụta ndepụta nke ụdaume Jahaic.

		Bilabial	Alveolar	Palatal	Velar	Mkpịsị aka
Ụgbọ imi		m	n	ɲ	ŋ
Plosive	enweghị olu	p	t	c	k	ʔ
	kwuru okwu	b	d	ɟ	g
Ihe na-esiri ike		(Ọ)		ç		h
Ihe atụ			l	j	w
Ihe na-atọ ụtọ			r

Nkọwa na-enweghị olu nke bilabial fricative bụ ụdaume dị n'akụkụ nke na-apụta naanị na ọnọdụ ikpeazụ nke okwu

A na-etinye imi n'ọnọdụ ikpeazụ nke okwu mgbe ụdaume ọnụ bu ụzọ. Mkpụrụ okwu imi na-akpatakwa mmepụta nke ụdaume na-aga n'ihu.

Mkpụrụ okwu rhotic dịgasị iche iche n'ịkpọpụta site na alveolar trill /r/ ruo na ụda olu uvular fricative /ʁ/. Otu onye na-ekwu okwu si akpọpụta ya dabere n'ụzọ ụfọdụ na afọ onye na-asụ okwu: ndị na-eto eto na-ekwu ya nwere ike ịkpọpụta ya na /r/ ebe ndị okenye na-ekwu ihe nwere ike ịkpọ ya na /ʁ/.

 

Njikọ mpụga

• http://projekt.ht.lu.se/rwaai RWAAI (Repository and Workspace for Austroasiatic Intangible Heritage)
• http://hdl.handle.net/10050/00-0000-0003-E6EC-7@view Jedek na RWAAI Digital Archive