Motiejus Valančius
colspan="2" class="infobox-above n" style="font-size:125%;color: #202122; background-color:
| |
|---|---|
| Bishọp nke Samogitia | |
.jpeg) Valančius n'ihe dị ka 1850 | |
| Diocese | Diocese nke Samogitia |
| N'ọfịs | 1850-1875 |
| Nkọwa nke onwe | |
| A mụrụ ya | 28 Febụwarị 1801 Nasrėnai, Lithuania Governorate, Russian EmpireAlaeze Ukwu Russia |
| Nwụrụ | 29 Mee 1875 Kaunas, Kaunas Governorate, Russian Empire |
| E liri ya | Kaunas Cathedral Basilica |
| Aha ya | Roman Katọlik |
| Ịbịanye aka |  |
Motiejus Kazimieras Valančius (ltltlt; ,[1] nke aha ya bụ Joteika na Ksiądz Maciek mara;[2] 1801–1875) bụ Bishọp Katọlik nke Samogitia, ọkọ akụkọ ihe mere eme na otu n'ime ndị ode akwụkwọ Lithuania/Samogiti kacha mara amara na narị afọ 19..
Akụkọ ndụ
[dezie | dezie ebe o si]A njide Motiejus Valančius na Febụwarị 28, 1801, n'ime mpaghara ndị ọrụ ugbo bara n'obodo Nasrėnai, akwụkwọ Kretinga. Na-ahụ ya, a na-ahụ ihe ngosi bazizizi ya iji ojiji ọkụ dị elu; aha ahụ ahụ bụ Polonized ka ọ bụrụ Wołonczewski. omume a, nke a na-ama n'etiti ndị ọrụ ugbo bara egwu, bụ ụzọ isi nye nkwado nke a na ụzọ ọzọ a na-amaama Lithuania. N'afọ 1816, ọpụta n'akwụkwọ akwụkwọ Dominican na Žemaičių Kalvarija ma afọ isii ka e enyemaka mkpa ya na Seminary Theological na Varniai. Ọ gara Vilnius Priest Seminary na 1824, ebe ọ ozizi akwụkwọ na 1828. A mgbaàmà ya ka ọ bụrụ na eri eri n'otu afụ ahụ, ọ egosi awụ isii sochirinụ na- 5 na Mazyr. N'afọ 1834 ọ la àmà Lithuania iji were ozizi na Kražia College . [1]
N'afọ 1840, e kenyere ya na Vilnius Theological Seminary, ebe ọ kụziri ihe gbasara nkà mmụta okpukpe na nkà mmụta ihe ochie nke Bible na ebe ọ nwetara nzere doctorate ya na nkà mmụta okpukpe n'afọ 1842. N'otu afọ ahụ na iwu nke Tsar, a kwagara Academy, ndị nkuzi ya na ụmụ akwụkwọ ya na St. Petersburg, Russia. Valančius laghachiri Lithuania n'ihi nsogbu ahụike na 1845 ma họpụta ya ka ọ bụrụ onye isi nke Varniai Priest Seminary, na-eje ozi na ikike a ruo 1850. Ebe ọ na-anọghị na Lithuania n'oge nnupụisi na-emegide ndị Russia na 1831, a na-ewere Valančius dị ka onye na-adịghị etinye aka na ndọrọ ndọrọ ọchịchị, ya mere gọọmentị Russia emeghị ka ọ ghara ịjụ mgbe a tụụrụ ya aro ka ọ bụrụ onye Episcopal maka Samogitia.
Bishọp
[dezie | dezie ebe o si]
A raara ya nye dị ka bishọp na 1850, onye ọrụ ugbo mbụ na-achị diocese ahụ. N'ịrụ ọrụ ya, ọ duziri diocese maka afọ 25 sochirinụ, afọ nke mgbanwe okpukpe, ndọrọ ndọrọ ọchịchị na mmekọrịta mmadụ na ibe ya ọ bụghị naanị n'ime Samogitia kamakwa na Lithuania n'ozuzu ya. Ọ gbasaa ma melite netwọk ụlọ akwụkwọ parish Samogitian, dee ọtụtụ akwụkwọ okpukpe, na 1858 mepụtara otu mmegharị nke ịṅụbiga mmanya ókè, nke toro ruo ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ otu nde ndị otu, ihe fọrọ nke ọma ka ọ bụrụ ọkara nke ndị bi na mpaghara ahụ. O dekwara akụkọ ihe mere eme mbụ nke asụsụ Lithuanian nke diocese Samogitian, nke na-efunahụbeghị uru sayensị ya ọbụna n'oge a.
Nnupụisi nke 1863-1864 akara ndị ọrụ na-enyere ma mee ka o sie ike nke ukwuu ka ike Russia siri ike mgbe e meri nnupụisi ahụ. Ma ọnọdụ ndị a maghị ya mgba usoro nke dugara ya na ndị na-ese okwu. O mere ịgba ọlụ iji mebie mpi nke Russification. Na 1874 Valančius dara ọrịa ma kpatara na Kaunas na May 29, 1875. E liri ya na crypt nke Kaunas Cathedral Basilica.
Ihe Nketa
[dezie | dezie ebe o si]
Ọrụ ya na Lithuania na-adịgide ma dị mkpa, ndị mmegide ya na usoro Russia na o ji mee ihe iji mkpa iwu ya, igbochi iwu mgbasa ozi Lithuania. Ọ bụrụ iwu omume na-akwadoghị nke ibipụta akwụkwọ Lithuanian na East Prussia na mbubata ha na Lithuania site na knygnešiai, nke ori ọrụ iji kpalie mpụta nke mba Lithuania. Dị ka onye nkuzi, onye ekiri nwere ike, kooko ihe mere eme na onye na-ede ihe mere mere eme, na onye edemede nwere nkà, Valančius bụ otu n'ime ndị na-arụ ọrụ dị iche iche na ndị nwere ike na-eje nke 19 na Lithuania.
O bipụtara ọtụtụ akwụkwọ, na Lithuanian, na akụkọ ihe mere eme Lithuanian na Samogitian, ọkachasị okpukpe na akụkọ ọdịnala; n'etiti ha:
- Ihe ndị Lithuanian Highlanders na Lowlanders rụzuru (1845)
- Žemaičių vyskupija (1846; lit. 'Bishopric nke Samogitia')
- Žyvatai netụ (2 mpịakọta, 1858-1868; lit. 'Lives of the Saints')
- Ilu nke ndị Samogiti (1867)
- Palangos Juzė (1869)
- Akụkọ Antano Tretininko (1872)
Na mgbakwunye, ọ hapụrụ ọtụtụ ihe odide, nke e dere na Polish, n'ụdị akụkọ ihe mere eme na akwụkwọ akụkọ: [4]
- Rozmaite zọvemba zọvịa. Macieja Wołonczewskiego (1839-1843; lit. 'Akụkọ mmanya nke Rev. Maciej Wołonzczewski chịkọtara') (1839-1843; lit. 'Akụkọ nzuzo nke Rev. Maciej Wołonczewski chịkọtara')
- Rozmaite zọvemba (1843-1857; lit. 'Akụkọ a chịkọtara na nzuzo')
- Rozmaite__wol____wol____wol__ (1858-1859; lit. 'Akụkọ ihe omimi')
- Diariusz zdrowia mego (1856-1871; lit. 'Diary of my health')
- Pamiętnik domewy (1858?-1873; lit. 'Domestic Diary')
- Wiadomości ma ọ bụ Classno ценch pasterskich biskupa Macieja Wołonczewskiego (1850-1875; lit. 'Akụkọ banyere ọrụ ọzụzụ atụrụ nke Bishọp Maciej Wołonzczewski')
Ihe odide ndị a abụghị maka mbipụta site n'aka onye edemede. Otú ọ dị, e bipụtara ha na nsụgharị Polish na Lithuanian mbụ na 2003 site n'aka ọkọ akụkọ ihe mere eme Lithuanian Aldona Prašmantáitė.[2] Ha bụ isi iyi dị mkpa maka ịmụta banyere ọnọdụ nke Chọọchị Katọlik na Samogitia n'okpuru ọchịchị Russia, yana maka ịmụta banyere asụsụ Polish nke mpaghara ahụ.[4]
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ MELC. Motiejus Valančius. vle.lt. LNB Mokslo ir enciklopedijų leidybos centras. Retrieved on 6 February 2025.
- ↑ Valančius (2003). Namų užrašai.
Ebe e si nweta ya
[dezie | dezie ebe o si]- Sawaniewska-Mochowa (2013). ""Zapiski domowe" biskupa Macieja Wołonczewskiego jako przyczynek do poznania sytuacji społecznej i językowej na terenie dawnego Wielkiego Księstwa Litewskiego pod władzą carów". Acta Baltico‑Slavica 37.
- Sužiedėlis, Simas (1978). "Encyclopedia Lituanica", vol. VI. Boston: Juozas Kapočius.
Njikọ mpụga
[dezie | dezie ebe o si]- Mgbasa ozi metụtaraMotiejus Valančiusna Wikimedia Commons
Templeeti:S-start Templeeti:S-rel Templeeti:S-bef Templeeti:S-ttl Templeeti:S-aft |}