Gaa na ọdịnaya

Nahum Rabinovitch

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Nahum Rabinovitch
mmádu
Ụdịekerenwoke Dezie
Mba o sịIsrael, Kánada Dezie
Aha enyereNahum Dezie
Aha ezinụlọ yaРабинович Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya1928 Dezie
Ebe ọmụmụMontréal Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya6 Mee 2020 Dezie
Ebe ọ nwụrụIsrael Dezie
Ebe oliliHar HaMenuchot Dezie
NwaDina Rabinovitch Dezie
Ọrụ ọ na-arụrabbi Dezie
Ebe agụmakwụkwọYeshivas Ner Yisroel Dezie
Onye ndụmọdụ doctoralKenneth O. May Dezie
Nwa akwukwo nkePinhas Hirschprung, Yaakov Yitzchok Ruderman, Yosef Eliyahu Henkin Dezie
Nwa akwụkwọRami Brachyahu, Jonathan Sacks, Dror Fixler Dezie
Mmekoreligious Zionism Dezie
Okpukpere chi/echiche ụwaJudaism Dezie

Nachum Eliezer Rabinovitch (Hibru: נַחוּם אֱלִיעֶזֶר רָבִּnynyֹבִיץּ׳; 30 Eprel 1928 - 6 Mee 2020), a mụrụ Norman Louis Rabinovitch, [1] bụ onye rabaị okpukpe Zionist nke Canada-Israel na posek. Ọ bụ onye isi ụlọ akwụkwọ London School of Jewish Studies site na 1971 ruo 1982, na yeshiva na-adịghị mma Birkat Moshe na Ma'ale Adumim site na 1982 ruo ọnwụ ya.[2][3]

Mbido ndụ na agụmakwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ Nahum Rabinovitch na Montreal, Quebec nye Sarah (née Weiner) na Sam Rabinovitch. [1] Mgbe ọ gụchara akwụkwọ ọmụmụ afọ asatọ n'okpuru Rabbi Pinchas Hirschsprung, Rabinovitch nwetara semicha site na Montreal Yeshivas Merkaz HaTorah na emume nraranye ndị rabaị mbụ nke obodo.

Mgbe ọ nwetasịrị akara ugo mmụta nsọpụrụ na azụmahịa site na Sir George Williams College, ọ hapụrụ Baltimore ịga nweta nzere Master of Science na mgbakọ na mwepụ na Mahadum Johns Hopkins. Mgbe ọ nọ ebe ahụ, ọ gụrụ akwụkwọ na Yeshivas Ner Yisroel, ebe ọ natara ọkwa nke abụọ site n'aka Rabbi Yaakov Yitzchok Ruderman.[3]

N’agbata afọ 1955 na 1963, Rabinovitch jere ozi dị ka onye ndu ime mmụọ nke ọgbakọ Brith Sholom Bet Israel na Charleston, South Carolina. N'ọrụ a, o nyere aka guzobe ụlọ akwụkwọ ụbọchị ndị Juu mbụ n'obodo ahụ, bụ́ nke o jere ozi dị ka onye isi. [6] O mekwara nhọpụta dị ka onye nkuzi na mgbakọ na mwepụ na kọleji Charleston na onye ụkọchukwu na isi ụlọ ọrụ Naval District nke isii.[7][8


Na 1963, a kpọrọ ya ka ọ jee ozi dị ka onye rabaị obodo na Toronto, wee were pulpit nke Clanton Park Synagogue na Downsview. [9] Ọ gụchara Ph.D. na nkà ihe ọmụma na akụkọ ihe mere eme nke mgbakọ na mwepụ na University of Toronto na 1971 n'okpuru nlekọta nke Kenneth 0. May. [10] Usoro mmụta doctoral ya, ihe gbasara omume na ntinye aka ngụkọ na akwụkwọ ndị Juu ochie na nke ochie, ka ebipụtara dị ka otu akwụkwọ akụkọ na 1973.

A họpụtara Rabinovitch onye isi na kọleji ndị Juu na mbido 1970, [12] wee biri na London n'oge opupu ihe ubi ahụ. [13] Nke a ma ama n'etiti ụmụ akwụkwọ ya na kọleji bụ Chief Rabbi Lord Jonathan Sacks, [14] [15] onye zoro aka na Rabinovitch dị ka onye nlereanya mbụ ya. [16] Afọ iri ka e mesịrị, ọ nabatara onyinye ịbụ rosh yeshiva nke Yeshivat Birkat Moshe, ụlọ ọrụ hesder na Ma'ale Adumim.

Na 2015, yana otu ndị rabaị Israel a ma ama, Rabinovitch guzobere Giyur Kehalacha, beit din kwụụrụ onwe ya na-enye mgbanwe na mpụga nke Chief Rabbinate. [17] [18]

Echiche nkà ihe ọmụma na ndọrọ ndọrọ ọchịchị

[dezie | dezie ebe o si]

Rabinovitch bipụtara mkpebi ndị Halakhic n'okwu dị iche iche, gụnyere inye onyinye akụkụ ahụ, ịmụ nwa, ịmụ nwa, ọrụ ndị agha, Shabbat, na kashrut. [19] Ụzọ nkà ihe ọmụma ya, nke Maimonidean rationalism na-emetụta, kwusiri ike na njikọ dị n'etiti nkà ihe ọmụma na Halakha, n'etiti Torah na ọmụmụ sayensị, na n'etiti mmụta usoro mmụta na ngwa bara uru.

Rabinovitch bụ ikike n'ihe odide Maimonides, bụ nke o bipụtara ọtụtụ akwụkwọ na edemede banyere ya. Ma eleghị anya, a maara ya nke ọma maka olu Yad Peshuta dị mpịakọta iri na anọ (ọkụ, "Aka gbatịrị agbatị"), nkọwa dị omimi banyere Maimonides' Mishneh Torah. [20] O dekwara Melumdei Milhamah (lit. "Amụtara na Agha"), nchịkọta nzaghachi na-emeso okwu Halakhic chere ndị òtù okpukpe nke Israel Defence Forces ihu.

Rabinovitch bụ onye Zionist okpukpe, onye na-akwado mmegharị mmezi, [20] na onye na-emegide ụda nke nkwekọrịta Oslo na nhapụ. [22] [3] Otú ọ dị, ọ bụ onye na-emesapụ aka n'ihe gbasara ọha na eze na okpukpe karịa ọtụtụ n'ime òtù okpukpe Zionist. [19] N'ajụjụ ọnụ, Rabinovitch kwuru na ọ kwadoro ọmụmụ okpukpe maka ụmụ nwanyị, ọ hụghịkwa nsogbu na mkpebi Halak nke ụmụ nwanyị mere. [23] Ka o sina dị, ọ bịanyere aka n'akwụkwọ ozi na 2019 na-ekwenye na mmegide Chief Rabbinate megide ụmụ nwanyị ndị Juu okpukpe na-eje ozi na IDF. [24] Ọ chịkwara na ọ dịịrị ndị dọkịta na ndị dọkịta na-alụ ọgụ nke Israel ịgwọ ma chekwaa ndụ ndị agha Palestine, ọbụlagodi ma ọ bụrụ na e merụrụ ahụ n'oge ịwakpo ndị Israel. [17] Rabinovitch kọwara Iso Ụzọ Kraịst na Islam nke ọma, dị ka mmegharị nke na-agbasa ofufe Chineke, ụkpụrụ omume, na olileanya Mesaịa. [17] Tụkwasị na nke ahụ, Rabinovitch dị iche na ọtụtụ ndị ndú okpukpe Zionist ndị ọzọ n'ihi na ọ leghị obodo Israel anya dị ka onye na-agbapụta Mezaịa ahụ ma na-arụ ụka maka nkewa ka ukwuu n'etiti okpukperechi na obodo na Israel. [1] Ọtụtụ mgbe, ọnọdụ iconoclastic ya nwere mmetụta miri emi ọ bụghị nanị site na ọdịnala ndị Juu, kama site na isi echiche nke nnwere onwe ndọrọ ndọrọ ọchịchị.

Na 1995, Rabinovitch so na otu ndị rabaị ebubo ebubo na ha na-emetụta Yigal Amir n'ụzọ na-edoghị anya igbu Prime Minister Yitzhak Rabin, ebe ọ kpọrọ Rabin onye moser ma jiri ọchịchị ya tụnyere ndị Nazi. [26] [27] N'oge ọkọchị gara aga, ọ nyekwara iwu na ndị agha ndị Juu kwesịrị inupụrụ iwu gọọmentị ọ bụla isi pụọ n'ogige ndị agha West Bank.

Ndụ onwe onye

[dezie | dezie ebe o si]

Rabinovitch nwere ụmụ isii, gụnyere onye nta akụkọ Britain bụ Dina Rabinovitch (amụrụ na 1963), nwụrụ na 2007 nke ọrịa ara ara.

Ọrụ ndị a họọrọ

[dezie | dezie ebe o si]

Akwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]
  • Hadar Itamar הדר איתמר( ) n'asụsụ Hibru). Jerusalem: Da'at Torah. 1971.
  • Ihe puru omume na ntinye ọnụ ọgụgụ n'ime akwụkwọ ndị Juu ochie na nke ochie. Toronto: Mahadum nke Toronto Press. 1973.
  • Darkah shel Torah דרכה של תורה (na Hibru). Ma'ale Adumim: Maaliyot Press. 1998.
  • Melumdei Milhama מלומדי מלחמה[ (na Hibru). Ma'ale Adumim: Maaliyot Press. 2004.
  • Siach Nachum שיח נחום[ ) n'asụsụ Hibru). Ma'ale Adumim: Maaliyot Press. 2008.
  • lyunim be-Mishnato shel ha-עיונים במשנתו של Rambam הרמב"ם( )na Hibru).Ma'ale Adumim: Maaliyot Press. 2010.
  • Mesilot Bilvavam מסילות בלבבם[ ) n'asụsụ Hibru). Ma'ale Adumim: Maaliyot Press. 2015.
  • Yad Peshuta יד פשוטה[ ) n'asụsụ Hibru). Vol. 1-14. Ma'ale Adumim: Maaliyot Press. 1977-2016.
  • Rabinovitch, Nachum L. (Winter 1965). "Chametz na Matzah: Echiche Halakhic." Omenala. 7 (4): 77-88 . JSTOR 23256045
  • Rabinovitch, Nachum L. (Fall 1966). "Ahụhụ Halak nke Ndị Na-abụghị Ndị Juu". Omenala. 8 (3): 27-39. JSTOR 23256082,
  • Rabinovitch, Nachum L. (mmiri 1968). "Gịnị bụ Halakhah maka ntụgharị akụkụ ahụ?". Omenala. 9 (4): 20-27. JSTOR 44818165
  • Rabinovitch, Nachum L. (Ọgọst 1969). "Ọmụmụ ihe na akụkọ ihe mere eme nke puru omume na ọnụ ọgụgụ. XXII: puru omume na Talmud ".Biometric. 56 (2): 437-441 .doi:10.2307/23344379 JSTOR 2334437
  • Rabinovitch, Nachum L. (Oge okpomọkụ 1970). "Rabbi Hasdai Crescas (1340-1410) na ọnụọgụ ọnụọgụgụ". Isis. 61 (2): 224-230. doi:10.1086/350621 JSTOR 229976 S2CID 144368575
  • Rabinovitch, Nachum L. (1970). Rabbi Levi ben Gershom na mmalite nke mgbakọ na mwepụ". Ihe ndekọ maka akụkọ ihe mere eme nke sayensị ziri ezi. 6 (3): 237-248 . doi:10.1007/BF00327237. JSTOR 41133303 S2CID 119948133
  • lwu nke Ọnụ Ọgụgụ buru ibu nke narị afọ nke iri na ise". Isis. 65 (2): 229-238 . June 1974. doi:10.1086/351259, S2CID 143806284, Rabinovitch, Nachum L. (Fall 1974). "Ihe Okpukpe Okpukpe nke Israel. Omenala. 14 (4): 20-28. JSTOR 23258511
  • Rabinovitch, Nachum L. (December 1974). "Ndị mbụ ga-ebute ụzọ nke echiche njehie". Ihe ndekọ maka akụkọ ihe mere eme nke sayensị ziri ezi. 13 (4): 348-358 . doi: 10.1007/BF00327300, S2CID 119599431
  • Torah na Sayensị: esemokwu ma ọ bụ mmeju?". Ihe ịma aka: Echiche Torah na Sayensị na Nsogbu Ya. Jerusalem: Ndị nkwusa Feldheim. 1976. p. 44-53 . ISBN 9781583304242.
  • Torah na Mmụọ nke Ajụjụ efu. Ihe ịma aka: Echiche Torah na Sayensị na Nsogbu Ya. Jerusalem: Ndị nkwusa Feldheim. 1976. p. 53-67 . ISBN 9781583304242.
  • Rabinovitch, Nachum L. (1977). "Onye na Ọtụtụ: Early Stochastic Reasoning in Philosophy". Akwụkwọ akụkọ sayensị. 34 (4): 331-344 . doi:10.1080/00033797700200261,
  • Halacha na teknụzụ". Usoro nke Association nke ndị ọkà mmụta sayensị Juu Ọtọdọks. 2: 129-149 . 1969.
  • "Ndị Juu niile na-ahụ maka ibe ha". Omenala ndị Juu na ndị Juu na-abụghị omenala. Northvale, NJ: Aronson Press. 1992. p. 177-204.

Ihe odide

[dezie | dezie ebe o si]

1. 1 1.0 1.1 Schwartz, Rami (2021). "Theology ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke Rabbi Nachum Eliezer Rabinovitch". Akwụkwọ akụkọ Torah U-Madda. 18:1-32 .

  1. Templeeti:Cite archive
  2. Kalili, Ran (2020). HaRav Nahum Rabinovitch, ZT"L. Archived from the original on 19 July 2020. Retrieved on 4 May 2025.
  3. Greenwood, Hanan. "Rabbi Nachum Rabinovitch dies at 92", 7 May 2020.
  4. Miller, Marjorie. "Questions Raised by Rabin Slaying Still Shake Rabbis", 23 November 1995.
  5. Rowley, Storer H.. "Rabbi May Have Played a Role in Rabin's Slaying", 17 November 1995.
  6. HaLevi, Ezra. "Hesder Yeshiva Head: Teach Our Kids to Refuse Immoral Orders", 15 May 2006. (in en)
  7. "Toronto Meetings", 25 November 1949, p. 4.
  8. "Dr. Rabinovitch Honoured by Central Fund", 13 December 1964, p. 10.
  9. "Israeli Rabbis You Should Know", 6 October 2016.
  10. Rosenberg, Yair. "Jonathan Sacks on European Anti-Semitism, Israel's Chief Rabbinate, and More", 13 November 2013. Baruch Hashem, my rebbe is still alive, Rabbi Nahum Rabinovitch, rosh yeshiva at Ma’alei Adumim. I was his talmid for 12 years. We learned together every day except Shabbos. He’s my role model.”
  11. (2018) Religious Zionism and the Settlement Project: Ideology, Politics, and Civil Disobedience. Albany: State University of New York Press, 111–112. ISBN 978-1-4384-6839-6. OCLC 980302566. 
  12. Green, David B.. "A Political Act: Was Yitzhak Rabin's assassin tacitly—or overtly—encouraged to pull the trigger?", 10 January 1999.
  13. Sharon, Jeremy. "Senior religious-Zionist leader Rabbi Nachum Rabinowitz dies, aged 92", 6 May 2020.
  14. "Prominent religious Zionist rabbi Nachum Rabinovitch dies at 92", 6 May 2020. (in en-US)
  15. (1973) Probability and Statistical Inference in Ancient and Medieval Jewish Literature. Toronto: University of Toronto Press. ISBN 978-1-4875-7458-1. OCLC 1085567037. 
  16. "Spiritual Leader Leaves Toronto", 25 June 1971, p. 4.
  17. "Toronto Meetings", 1 March 1963, p. 9.
  18. "Montreal Meetings", 31 March 1950, p. 4.
  19. Fishman, Tzvi. "Can Women Serve in the IDF According to Halacha?", 19 September 2019.
  20. "New Rabbi Will Be Installed", 28 February 1964, p. 5.
  21. Nadler, Allan (Summer 2018). "Maimonides in Ma'ale Adumim". Jewish Review of Books: 38–40. 
  22. About the Yeshiva (en).
  23. (October 2009) "Charleston Jewry: 320 Years and Counting". The Jewish Historical Society Society of South Carolina 14. 
  24. "In first, Israeli judge recognizes conversion to Judaism by private court", 13 September 2018.
  25. Templeeti:Cite thesis
  26. Brill, Alan (7 June 2020). Rabbi Nahum Rabinovitch on Philosophy of Halakhah.
  27. Weinberg, David M.. "Celebrating the life and works of Rabbi Dr. Nachum Eliezer Rabinovitch", 5 June 2020.
  28. Sacks, Jonathan (6 May 2020). Rabbi Sacks on the passing of Rav Nachum Rabinovitch z"l.
  29. "Rabbi Rabinovitch of Toronto Appointed Principal of Jews College in London", Jewish Telegraphic Agency, 5 February 1970.
  30. "Obituary: Dina Rabinovitch", 2 November 2007.

Akwụkwọ

[dezie | dezie ebe o si]